Problemi nakon što je Wizz Air ukinuo bazu: Hoće li se i kada povećati broj linija sa tuzlanskog aerodroma

Tuzlanski aerodrom je u proteklim godinama obarao rekorde po broju aviolinija, ali ove godine je sasvim druga priča. 

U ljetnom redu letenja ovog aerodroma trenutno su samo tri opcije.

Još je neizvjesno hoće li i kada biti povećan broj linija sa tuzlanskog aerodroma koji se nalazi u nezavidnoj situaciji od kada je “Wizz Air” ukinuo bazu.

Od početka juna kreću čarter letovi za Antaliju i, u odnosu na prethodnu godinu, duplo je veći broj linija, potvrđuje za BHRT direktor Aerodroma.

“S dva na četiri sedmična polaska. Pored postojećeg Free Birda, koji je povećao sa dva na tri polaska, imamo i četvrti od nove kompanije Tailwind, koja će saobraćati subotom”, kaže Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Što se tiče redovnih, trenutno su aktuelne samo tri linije Wizz aira, za Dortmund, Memingen i Bazel. U toku su intenzivni pregovori sa zainteresiranim aviokompanijama i uvođenjem novih linija, rezultati bi trebali do jeseni biti poznati, a problem je, dodaje Halilčević, na globalnom nivou.

“Obzirom da je, evo, konkretno kod Wizz Aira veliki broj aviona na servisu, oko 50, tako i sve ostale aviokompanije su zahvaćene time. Očekujemo da će do jeseni se ti avioni početi vraćati sa servisa, pristizati novi i da će doći do balansa”, rekao je Halilčević.

Dok se vode pregovori, a radna mjesta trenutno nisu ugrožena, iz SDP-a traže održavanje tematske sjednice Skupštine, navodeći u zahtjevu da zahtijevaju odgovore.

“Podaci o broju prevezenih putnika i broju letova u februaru, martu i aprilu upućuju da je stanje alarmantno i da je aerodrom pred zatvaranjem”, poručuje Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK.

“Aerodrom Tuzla je jedno od strateških preduzeća i sigurno da ćemo podržati sve napore menadžmenta i njihovih organa”, dodaje.

Dugogodišnji novinar Zlatko Dukić problem vidi u dvije političke struje na različitim nivoima, pa se prepucavanja reflektuju i na građane.

“Ti problemi se ne rješavaju jer viši nivoi vlasti nisu u najboljim odnosima sa nižim, kantonalnim i to se onda s kamatama naplaćuje”, kazao je.

I dok tuzlanski aerodrom i njegovi uposlenici čekaju bolje dane, ostaje nada da će razvoj strateških preduzeća biti primarni cilj donosiocima odluka, umjesto prepucavanja i prebacivanja odgovornosti, izvijestio je BHRT.