Profesori iz Sarajeva, Banje Luke i Tuzle govore: Kako se gradi u BiH

Ovo što se danas radi je izmaklo kontroli, svako svašta radi, i ljudi koji nisu kompetentni rade i izvode radove, kontrola kvaliteta je upitna i izvođenje također, kazao je Topalović.

Nakon što je u Bosni i Hercegovini zabilježeno nekoliko jačih zemljotresa, te nakon razornih zemljotresa koji su pogodili Albaniju u prethodnim danima gdje smo vidjeli kako se zgrade ruše kao kule od karata, upitali smo bosanskohercegovačke stručnjake koliko su sigurne zgrade u BiH.

loading...

Prof. dr. Mirsad Topalović, predavač na predmetima za Potresno inžinjerstvo sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, kazao je za Faktor da su zgrade koje su građene prije rata u BiH, građene sigurno po propisima koji su se poštovali.

 

 

 

Kontrola kvaliteta od projektovanja do izvođenja je bila sigurnija, radila se sigurno, kvaliteti materijala su više kontrolisani. A ovo što se danas radi je izmaklo kontroli, u smislu da svako svašta radi, i ljudi koji nisu kompetentni rade i izvode radove, kontrola kvaliteta je upitna i izvođenje također. Tako da vam se sa tog aspekta za sigurnost tokom potresa vrlo teško može dati neka pozitivna sigurnost ili ocjena da je ovo što se danas gradi ispravno i sigurno. Da li se može desiti i neka havarija usljed potresa i manjih od projektovanih, to je već upitno zaista. Postoje sumnje da se ne radi po propisima – ističe profesor Topalović.

Topalović ističe da, ako bi se dosljedno pratili propisi koji govore o građenju objekata u seizmički aktivnim područjima, usljed potresa do 5,5 po Merkalijevoj skali stepeni, ne bi smjeli uzrokovati bilo kakva značanija oštećenja na konstrukcijama zgrada.

Koliko su zgrade u BiH otporne na jake zemljotrese? Bolje da nikada ne saznamo

– Može se desiti oštećenje na nekim nekonstruktivnim elementima, tipa stepeništa, pregradnim zidovima, na konstrukciju ne bi smjelo da utječe. Prema našim propisima, mi smo seizmički aktivna zona, projektovanje bi trebalo da bude za skalu višu od 5,5. To znači da ako su se dosljedno poštovali propisi pri projektovanju i izvođenju, onda se mogu desiti neka oštećenja, a rušenja objekata ne bi smjelo biti i ne bi smio biti ugrožen život ljudi. Pitanje je sada jesu li ispoštovani propisi. Oni su vrlo dobro definisani, a da li se oni poštuju, stvar je projektanta, nadzora, revizije, do kontrole od projektovanja do izvođenja – zaključuje prof. dr. Topalović.

Sa druge strane, prof. dr. Mustafa Hrasnica sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe kako ne stoji priča da se nekada bolje gradilo, a da se sada lošije gradi.

– Danas se može graditi samo bolje, svako ima odgovornost da gradi prema propisima. Zato imamo tehničke propise, a graditeljstvo je savršeno pokriveno propisima i pravilima gradnje. Ključno je da se koristi pravilan konstruktivan sistem sa zadovoljavajućim kvalitetom osnovnih građevinskih materijala koji je ključan za odgovor na jače potrese kakav je bio u Albaniji. Ono što mi možemo raditi jeste da gradimo pravilno prema savremenim tehničkim saznanjima koja imamo u trenutku gradnje kakva su sada, tako su ljudi gradili i prije 20, 30, 50 i 100 godina- pojašnjava Hrasnica.

Ističe kako je pretpostavka da je u Albaniji do rušenja zgrada došlo zbog toga jer su loše izgrađene.

– Vidjeli smo da neke druge zgrade nisu pretrpjele velika oštećenja, ali velika je razlika, vidjeli ste nešto potpuno urušeno, a nešto je ostalo čitavo. Postoje pravila gradnje, ona nisu komplicirana. Nije samo pitanje kvaliteta materijala, naravno da materijal treba biti kvalitetan, danas je to vrlo jednostavno ispuniti, bitno je ugraditi ih kako treba prema pravilnim projektima, poštovati sve procedure uključujući i građevinske dozvole – smatra Hrasnica.

Profesor Hrasnica ističe kako je najvažnije raditi kako treba.

To je ono što se nažalost kod nas ne voli, poštovati propise. Pa se počne graditi sa nepotpunom dokumentacijom. I u planiranju gradova treba voditi računa o tome, a u Sarajevu se ne možemo pohvaliti kako smo urbanistički napravili dobru stvar. Zemljotres kakav je bio u Nevesinju ne bi trebao da bitno ošteti niti jednu savremenu zgradu. Neka pukotina je neizbježna. Primjeri iz Nevesinja koje smo mogli vidjeti u medijima su školski primjeri oštećenja, dimnjak pao, pukotine na zgradama, na dijelovima na kojima se i očekuju. Potres ne možemo spriječiti, ali možemo se pripremiti – zaključuje prof. dr. Hrasnica.

Diplomirani inžinjer arhitekture i šef Katedre za arhitektonsko projektovanje na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjoj Luci prof. dr. Milenko Stanković za Faktor je kazao kako je od 1969. godine, nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Banju Luku, kvalitet gradnje značajno unaprijeđen.

– Svi planirani objekti, svi oni koji se grade, imaju seizmičku kontrolu i oni su sigurni za život stanovnika, odnosno ne mogu da ugroze živote ljudi jer je predviđeno da mogu da podnesu potrese do 9 stepeni Merkalijeve skale unutar procesa građenja u Banjoj Luci, a zavisi od seizmološke karte kakva je na kojem drugom području. Važno je da u ovim procesima treba pojačati kontrolne mjere da ne bi došlo do toga da se uspavamo u tim procesima. Već je prošlo 50 godina od zemljotresa i ti objekti koji su prvi građeni zavisno od tih spoznaja, treba ih povremeno kontrolisati – pojašnjava Stanković.

Nakon potresa u Albaniji, prema Stankovićevim riječima, moglo se vidjeti kako su se pojedine zgrade srušile, a druge su pak prošle sa manjim oštećenjima ili čak izgledaju netaknuto, te ističe da na to utječe više faktora.

– Nisam za to da se ljudi plaše već da se pojačaju propisi i kontrole kako bi svima bilo ugodnije i sigurnije. Moram da kažem da su seizmički aktivna područja najgušće naseljena i najbogatiji prostori, ne samo u BiH već i u svijetu, što znači da se suprotnosti privlače – pojašnjava Stanković.

Stanković ističe kako je poznato da je zemljotres prirodna katastrofa koja se ne može predvidjeti.

– Prema tome, većina ljudi kod nas strada zbog panike i nedovoljne upućenosti, i ponašanja za vrijeme takvih procesa i sasvim je logično da bi trebalo mnogo više raditi na tome da raspoznaju i da žive bez straha od zemljotresa – zaključuje Stanković.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima!

Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79

Komentari