Dobra vijest je da se broj pušača smanjuje, ali istovremeno rapidno raste crno tržište, pa danas većina pušača kupuje švercovane cigarete sumnjivog kvaliteta, koje su skoro duplo jeftinije od onih s akciznim markicama.
Nakon posljednjeg poskupljenja cigareta, početkom ove godine, Banjalučanka Tatjana je, poslije skoro 20 godina ovisnosti, ostavila pušenje.
– Pet i po maraka za kutiju cigareta, to mi je stvarno previše, iako imam solidnu platu. Već duže vrijeme sam razmišljala da prestanem s pušenjem, ali posljednje poskupljenje od 20 feninga po kutiji bila je kap koja je prelila čašu – kaže Tatjana.
Apstinentsku krizu je pregurala sama, niko joj, kaže, u toj borbi nije ponudio stručnu pomoć.
Otrov
Njen sugrađanin Milan, nezaposleni građevinski radnik, uprkos poskupljenju nije ostavio duvan. Kaže, ne može!
– Kupujem cigarete na pijaci, po tri marke. Ko zna kakvih otrova u njima ima, ali cigareta je svakako otrov, a ova švercovana je bar jeftinija – objašnjava Milan.
Akcizna politika, koja je dovela do enormnog poskupljenja cigareta, uzdrmala je tržište duvana u BiH i ojadila državnu kasu. Ključno je pitanje, međutim, da li je, kada je cijena kutije cigareta skočila na oko tri evra, većina pušača u BiH postupila kao Tatjana, ili kao Milan.
Da li je narod stvarno masovno ostavio cigarete ili ih, umjesto na kioscima, sada kupuje na na crno? Da li je država rapidnim rastom akciza “opljačkala” samu sebe i nabacila posao švercerima?
– Niko nema kvalitetno urađenu analizu o veličini crnog tržišta duvana u BiH. Međutim, zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH o padu broja izdanih akciznih markica upućuju na zaključak da je crno tržište iz godine u godinu sve veće – kaže portparol UIO BiH Ratko Kovačević.
Simultana mjera
Broj izdatih akciznih markica za cigarete tokom 2019. skoro je prepolovljen u odnosu na 2009. godinu, kada je BiH započela proces usklađivanja akciza s legislativom EU. Taj trend je nastavljen i prošle godine, kada je zabilježen najdrastičniji pad.
Od 2013. prihod od akciza na cigarete opada, uprkos povećanju akciznog opterećenja. Samo u posljednjih 16 mjeseci taj je prihod smanjen za skoro 223 miliona maraka.
Znači li to da se, zbog poskupljenja cigareta, u BiH broj pušača drastično smanjio? Egzaktnih istraživanja, koja bi odgovorila na ovo pitanje, nema, ali iskustva iz Evrope, čiji primjer BiH slijedi svojom akciznom politikom, jasno pokazuju da samo povećanje cijena cigareta ne daje rezultate ukoliko nije praćeno drugim mjerama.
Tako je, na primjer, u Velikoj Britaniji broj pušača za deset godina, od 2007. do 2017, smanjen za impresivnih 20 odsto.
Ali, Britanci su paprene cijene cigareta kombinovali s kampanjama protiv pušenja i programima za odvikavanje od cigareta, u koje su su uloženi milioni funti. Uz to, na Ostrvu je pušenje na javnim mjestima, uključujući i kafane i pabove, strogo zabranjeno, ali odistinski, a ne na način na koji se te “zabrane” provode kod nas.
Zdravlje
Dr Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duvana Republike Srpske, tvrdi da je stalno poskupljenje cigareta ključna mjera za borbu protiv duvana i da daje dobre rezultate.
– Za posljednjih desetak godina broj pušača u RS je znatno smanjen: sa 43 na 30 odsto odraslog stanovništva – ističe Marković.
Upozorava da su duvan i cigarete, koje se prodaju na crno, proizvodi najlošijeg kvaliteta i izuzetno štetni po zdravlje.
– Šverceri nam nude “domaći hercegovaćki duvan”, koji ustvari dolazi iz Albanije, a u pitanju je najgora krdža, tretirana raznim pesticidima. I švercovane cigarete dolaze najčešće iz ilegalnih fabrika na Kosovu i u Albaniji, u kojima se ne poštuju nikakvi standardi kvaliteta – navodi dr Marković.
“Pušački dinar”
Komentarišući britanski primjer, Marković kaže da je Velika Britanija bogata država, “a gdje ima para, nema neuspjeha”.
– Mi smo, u odnosu na njih, sirotinja. Tako se i prihodi od akciza koriste kao i svi drugi budžetski prihodi, a bilo bi dobro da se bar dio tog novca usmjeri na kampanje protiv duvana, ili na liječenje oboljelih od karcinoma, jer je pušenje jedan od glavnih rizika za pojavu malignih bolesti – navodi Marković.
Daje primjer Srbije, koja je imala takozvani “pušački dinar”, što znači da je dio novca od akciza usmjeravan u zdravstvo i u prevenciju. “Pušački dinar” je imao značajne rezultate, ali je u Srbiji ukinut 2012. godine.
– I kod nas je bilo inicijativa da se dio novca od akciza na cigarete usmjerava u zdravstvo. Po toj računici je Fond zdravstvenog osiguranja RS trebalo da dobija oko 100 miliona maraka godišnje, ali ta inicijativa nikad nije provedena u djelo. Ne znam gdje je zapelo; treba pitati političare – kaže Marković.
Gdje je zapelo?
Ni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nismo dobili jasan odgovor na pitanje “gdje je zapelo” kada je u pitanju raspodjela novca od akciza na cigarete i stvarni uticaj cijena duvana na smanjenje broja pušača.
Na pitanja da li se broj pušača u RS smanjio ili se tržište preselilo u “crnu zonu”, te šta je, uz poskupljenje cigareta, neophodno učiniti da bi se broj pušača i konzum cigareta značajnije smanjio, iz ove institucije smo dobili štur i uopšten odgovor.
– Kontrola duvana podrazumijeva više različitih mjera koje je neophodno provoditi istovremeno. Povećanje cijene cigareta kroz povećanje poreza i akciza je pojedinačno najdjelotvornija mjera kontrole duvana – odgovorila je dr Stela Stoisavljević, specijalistkinja socijalne medicine, koja se u IJZ RS bavi ovom problematikom.
Dodaje da “visoka cijena duvanskih proizvoda odbija nove pušače, najčešće mlade”.
Akcize u džepovima političara
Na pitanje na šta se troši novac od akciza, odnosno da li je bilo inicijativa da se bar dio tog novca usmjeri na zdravstvneo prosvjećivanje, kampanje protiv pušenja i programe za odvikavanje od ovisnosti od duvana, u Institutu za javno zdravstvo RS nismo dobili nikakav odgovor.
Ali, ekonomisti imaju jasan odgovor: akcize na duvan su neadekvatne i kontraproduktivne, a novac od akciza ne troši se na suzbijanje nikotinske ovisnosti, niti na narodno zdravlje.
– Novac od akciza ide na plate političarima, donosiocima ovakvih, u krajnjoj liniji štetnih odluka – kategorična je ekonomistkinja Svetlana Cenić.
Ona odavno upozorava da su čak i analize Svjetske banke pokazale da politika akciza na duvan u BiH “baš i nema nekog smisla”.
– Na primjer, od 2011. do 2017. godine akciza na duvan u BiH porasla za čak 105, a državni prihodi po tom osnovu za svega 10 odsto. Prihodi od akciza, dakle, padaju, a crno tržište raste – navodi Cenićeva.
Pita se kako to da BiH, koja u svim drugim aspektima kaska za Evropom, uporno prati EU samo kad su u pitanju akcize, te tvrdi da brzi rast crnog tržišta duvana ne bi bio moguć bez “blagoslova” države.
– Sve se to radi u dilu s državom. Zašto niko ne pita gdje su završile mašine iz propale fabrike duvana u Mostaru i otkud potiču milioni šteka cigareta koji se prodaju na crnom tržištu – kaže Cenićeva.
Smanjeno legalno tržište
Zinaida Babović, menadžerka korporativnih komunikacija u kompaniji “Japan Tabako Internešnel” u BiH, ocjenjuje da je zbog akciza obim legalnog tržišta cigareta u BiH smanjen za 50 odsto.
– Iako BiH nije članica EU, pa nije obavezna da slijedi EU legislativu, išlo se na to da se akcize u BiH izjednače s minimalnim akcizama u zemljama članicama Unije. Pri tome se nije vodilo računa o kupovnoj moći stanovništva – objašnjava Babovićeva.
Da je cijena cigareta u BiH neprilagođena životnom standardu potvrđuje, kaže, i takozvani indeks priuštivosti: postotak prihoda koji se mogu izdvojiti za cigarete.
– Mi imamo najmanji indeks priuštivosti u regiji, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju, koje su članice EU. Zbog visokih cijena cigareta broj pušača se jeste smanjio, ali ni približno toliko koliko se smanjila legalna prodaja cigareta. Zato je rast crnog tržišta u BiH alarmantan; već godinama smo vedeći u regiji po švercu cigareta – kaže Babovićeva.
Zapljene
Navodi da istraživanja pokazuju da su šverceri zauzeli polovinu ukupnog tržišta duvanskih proizvoda BiH. To faktički znači da se na jednu kutiju legalno prodatih proda najmanje jedna kutija švercovanih cigareta.
– Da je tako svjedoče i zvanični podaci o drastičnom padu broja izdatih akciznih markica, ali i podaci o zapljenama cigareta i duvana. Samo u dvije akcije policije i inspekcije početkom ove godine zaplijenjeno je skoro pola miliona kutija cigareta, čija je vrijednost veća od dva miliona KM – kaže Zinaida Babović.
U cijeni najjeftinije kutije cigareta u BiH akciza učestvuje sa 75 odsto, dok u prosjeku, kada su cigarete u pitanju, na akcizu ide oko 90 odsto cijene. Dakle, proizvodnja jedne kutije cigareta košta od 80 feninga do 1,3 KM, dok država kroz akcize i poreze od jedne kutije cigareta uzima najmanje oko četiri marke. Upravo zato su cigarete roba „pogodna“ za šverc.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
