Roditelji traže sufinansiranje vrtića, cijena oko 500 KM po djetetu
Nepostojanje Zakona o predškolskom obrazovanju, problematika finansiranja, nedostatak odgajatelja i prostornih kapaciteta samo su neki od problema sa kojima se susreću vrtići u HNK, poručeno je na okruglom stolu koji je održan u Mostaru, a koji je nosio naziv ”Kako omogućiti vrtić svakom djetetu? Problematika finansciranja sistema ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”.
Na ovom događaju, čija je tema bila finansiranje predškolskih ustanova, kao i to može li svako dijete u Mostaru imati vrtić, bilo javni, ili privatni, okupio se veliki broj roditelja, kao i odgajatelja iz ustanova.
Na području Mostara ekonomska cijena odgoja djeteta u petnaest privatnih predškolskih ustanova koje pohađa 1.314 djece košta 495 KM, a taj teret snose roditelji i vrtići, dok boravak u javnim vrtićima, u kojima je teško dobiti mjesto, košta duplo manje.
U Mostaru se zbog tog potpisuje i peticija kojom se traže jednako dostupni, sigurni i kvalitetni vrtići za svako dijete.
”Za razliku od općinskih vrtića koji se dijelom finansiraju od uplata roditelja, a velikim dijelom su na budžetu, privatni vrtići isključivo se finansiraju od uplata roditelja. Te uplate nisu ni blizu ekonomske cijene koja je izračunata za boravak djece u vrtiću”, rekla je Ivana Brkljača u ime Udruge predškolskih ustanova u HNK.
Ona je dodala da među tim privatnim vrtićima postoje i oni koji rade po specijaliziranim i licenciranim programima, a u tom slučaju cijena je i veća.
”Uslijed inflacije mi više ne možemo dalje i naša je inicijativa čestita, poštena i vrlo jednostavna. Nije pošteno da za 1.314 djece vrtić košta 500 maraka i samo je na teretu ostalima, a da je cijena i više nego duplo manja za one čija djeca uspiju upasti u općinske vrtiće. Ne dajmo ljudima razloge da se sele iz naših sredina”, poručila je Brkljača. Dodala je kako je problem neusklađenost Zakona u HNŽ.
”Zakon na razini kantona nije usklađen sa federalnim zakonom, pa tako, recimo, samo u HNK niste obavezni slati dijete u vrtić godinu dana prije prvog razreda, što je slučaj u drugim županijama”.
Sestra Dominika Anica Anić, u ime ustanove Dječji vrtić ”Sveta Klara” u Potocima, kazala je da je cilj večerašnjeg okruglog stola podsjetiti roditelje, a potom ljude koji su u vlasti i koji odlučuju, da je važno podržati dobar i zdrav odgoj kako bismo sutra imali čestite ljude i kako bi naša zemlja imala budućnost.
”Naš cilj je dijete staviti u fokus. Mi, kao privatne ustanove, ništa ne tražimo za sebe. Mi se zauzimamo za djecu, da svako dijete ima pravo na dobar i zdrav odgoj, a da to pravo iskoristi roditelj koji će odlučiti hoće li njegovo dijete ići u općinski vrtić, kod časnih sestara ili u privatni vrtić, a da je pri tome siguran da će njegov novac kao poreznog obveznika biti usmjeren ka toj ustanovi gdje je njegovo dijete”, poručila je ona.
Na javnu su raspravu bili pozvani Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, Adnan Velagić ministar obrazovanja znanosti, kulture i sporta HNk i Božo Ćorić načelnik Odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara. Oni nisu došli.
Ranije je gradonačelnik Mostara Mario Kordić govorio o nedostatku mjesta u javnim vrtićima te je spomenuo kako se intenzivno radi i razgovara na pripremi modela koji bi osigurao mogućnost sufinanciranja privatnih vrtića.
