Da li će Dragan Čović, čuvar evropskih načela kako sam sebe voli opisati, popustiti pred pritiscima u vezi s novim poduhvatom Južne interkonekcije? Nagađanja su uveliko u toku dok se politički pejzaž na bh. sceni neprestano menja.
Prema tajnim izvještajima američkih diplomata, Čovićevi koraci vode ka jačanju ruskih uticaja u Bosni i Hercegovini, posebno kroz svoje sumnjive manevre oko plinovoda Južna interkonekcija. Dok se koalicioni partneri spremaju na kompromise radi ovog ključnog projekta, Čović se još uvijek čvrsto drži svog stava o osnivanju nove kompanije za upravljanje ovom interkonekcijom.
Planovi Vlade Federacije da predstave novi Zakon o Južnoj interkonekciji ovog mjeseca bude znatiželju među političarima i stručnjacima. Iako detalji zakona još uvijek nisu otkriveni, glasine kažu da bi reorganizacija BH Gasa mogla biti u centru ovog zakona, što bi označilo razdvajanje ovog entitetskog giganta od samog projekta Južne interkonekcije.
HDZ, vođen rukovodstvom Čovića, već drži čvrste konce u svojim rukama u sektorima struje, pošte i telekomunikacija. Sada se trudi proširiti svoj uticaj i na plin, planirajući osnivanje novog javnog preduzeća kako bi kontrolisali pravac plina koji ulazi u zemlju sa juga.
“Plin je strateško pitanje za Hercegovinu”, izjavio je Čović prošlog mjeseca. “Ovaj projekat je od vitalnog značaja za nas i njegova realizacija je prioritet u narednim godinama.”
Bosna i Hercegovina je trenutno u potpunosti zavisna od ruskog plina, koji dolazi preko Turskog toka. Međutim, postoji potencijal da se ova zemlja oslobodi te ovisnosti kroz Južnu interkonekciju, otvarajući alternativne rute snabdijevanja, posebno za Federaciju i Kanton Sarajevo.
Trasa plinovoda Južne interkonekcije kroz Bosnu i Hercegovinu bila bi dugačka oko 170 kilometara, prolazeći kroz ključne gradove i regije.
Nihad Harbaš, direktor kompanije nLogic Advisory, ističe: “Značaj Južne interkonekcije je višestruk, ali prvenstveno se radi o sigurnosti snabdijevanja. Ovaj projekat omogućava Bosni i Hercegovini da diversificira izvore energije, posebno važno za Federaciju, gdje se troši većina uvezene energije.”
Iako Čović tvrdi da je ovaj projekat u interesu BiH, suočava se s ozbiljnim preprekama. Američke diplomate jasno stavljaju do znanja da osnivanje novog preduzeća nije potrebno, već da BH Gas treba ostati jedini operater Južne interkonekcije.
Almir Bečarević, bivši direktor BH Gasa, ističe da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala potrebu za realizacijom Južne interkonekcije, projekta koji je već godinama bio u razmatranju.
“Podrška Sjedinjenih Američkih Država nam je od ključnog značaja za dalji razvoj ovog projekta”, kaže on.
Međutim, Čovićev plan nailazi na kritike. Američki ambasador Michael Murphy nedavno je upozorio Čovića da opstrukcijom Južne interkonekcije samo jača ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, što bi moglo imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje.
Hoće li Čović odustati od svog plana ili će se suočiti s pritiscima domaćih i međunarodnih aktera? To je pitanje koje trenutno intrigira političku scenu Bosne i Hercegovine, dok se rasprava o Južnoj interkonekciji nastavlja.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
