Sarajevo nije, niti će biti novi Bergamo!

Na adresu Ministarstva civilnih poslova BiH danas je stigla dugo očekivana vijest iz COVAX-a. Vakcine koje je Bosna i Hercegovina platila stižu u BiH.

– Zvanično je potvrđen dolazak 24.000 doza razređivača (diluenta), dolazi 23.marta, dok 23.400 doza BioNTech/Pfizer cjepiva dolazi 24.marta. O detaljnim informacijama ćemo obavjestiti javnost, odmah po primitku podataka. Tačno vrijeme dolaska cjepiva ovisi od letova prema Sarajevu, kojim će cjepiva biti otpremljena prema BiH – saopćeno je iz MinistJedan od najuglednijih bh. vaskularnih hirurga, prof. dr. Haris Vranić, aktuelni ministar zdravstva Kantona Sarajevo, u intervjuu za „Sedmicu“ govori o temi koja duže od godinu potresa svijet – pandemiji izazvanoj koronavirusom. Od polovine 2020. godine uposlenik je Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ i na prvoj je liniji odbrane od koronavirusa.

Ministar Vranić govori i o odnosu s menadžmentom Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), procesu vakcinacije, aktuelnim mjerama na suzbijanju širenja zaraze…

Sve više zaraženih

Alarmantni su podaci o broju novozaraženih u Kantonu Sarajevo posljednji mjesec. Je li bh. prijestonica novi Bergamo?

– Epidemiološka situacija u Sarajevu je alarmantna, ali Sarajevo nije, niti će biti novi Bergamo. Taj grad postao je simbol kako se zdravstveni sistem može brzo urušiti kada u kratkom periodu dođe do neočekivano velikog priliva pacijenata s vrlo teškom kliničkom slikom. Ovo je bilo posebno teško kontrolirati jer se radilo o novoj, zaraznoj bolesti o kojoj su ljekari imali malo saznanja.

Mi smo sada daleko odmakli u organizacijskom i terapeutskom odgovoru na pandemiju COVID-19. Međutim, ovaj novi val pandemije moramo shvatiti ozbiljno jer su medicinski radnici preopterećeni, slobodnih kreveta u bolnicama sve je manje, sve više je zaraženih osoba i mi svi snosimo odgovornost za to koliko dugo će ovaj val trajati, kojom brzinom će se širiti i kada će se završiti.

Ukoliko se građani ne budu odgovorno ponašali, mogli bismo i u Sarajevu gledati sve dramatičnije slike iz bolnica i slušati poražavajuće podatke o broju preminulih.

Stoga, još jednom pozivam građane da ne čekaju da im vlasti nametnu zabrane, već da se pridržavaju svih preporuka struke i da se suzdrže svih nepotrebnih kontakata kako bismo se što prije riješili ove opake bolesti i vratili normalnim životima.

Mi smo, s naše strane, učinili sve da uspostavimo zdravstveni sistem na taj način da zdravstveni kadar može efikasno odgovoriti na svaki izazov.

Potrošnja kisika

Iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu odgovorili su Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo da nisu u mogućnosti proširiti kapacitete. Kako će to biti riješeno?

– Funkcionalnost zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo znatno otežava prevelika otuđenost KCUS-a, kao najveće zdravstvene ustanove. Od početka 2016. godine ova ustanova ponaša se po modelu „sam svoj gazda“.

Trenutno se nalazimo u trećem valu epidemije, koji je doveo do ogromnog opterećenja bolničkih kapaciteta i iscrpljenosti medicinskog kadra, ali se ne smije desiti da bilo kojem pacijentu uskratimo ljekarsku pomoć.

Rukovodstvo KCUS-a je, iz nekih svojih razloga, umislilo da je iznad sistema, ali nije. KCUS će, kao i sve ostale zdravstvene institucije, morati primiti svakog pacijenta i pružiti mu svu potrebnu pomoć.

Nijedan pacijent se više nikada ne smije vratiti s kapije. Ukoliko se to ipak desi, tražit ćemo odgovornost i pokrenuti postupak kako bi počinioci bili propisno sankcionirani.

Opća bolnica i KCUS imaju različite stavove kad je u pitanju potrošnja kisika za oboljele od koronavirusa. Jedni govore da ga imaju dovoljnu, drugi da im nedostaje. Ima li problema s količinom i nabavkom?

– Ne bih rekao da imaju različite stavove u vezi s potrošnjom kisika, ali postoji veliki nesklad između izračuna potrebne potrošnje i stvarne potrošnje, koja je enormna. Ono što znamo jeste da kisik negdje „curi“, ali ne znamo koji je pravi razlog za to.

Ministarstvo bi željelo istražiti taj slučaj, međutim, to je prvenstveno nadležnost menadžmenta tih ustanova. Pozivamo ih da se ne bave pitanjima izvan svojih nadležnosti dok unutar svojih ustanova imaju neriješenih problema.

Plan vakcinacije

Kako poboljšati epidemiološku situaciju u Kantonu Sarajevo? Jesu li trenutne mjere dovoljne ili ih treba još pooštriti?

– Mjere smo morali pooštriti kako bismo zaštitili zdravlje i živote građana. Upravo svjedočimo posljedicama preblagih mjera viših nivoa vlasti, kao i prethodne Vlade KS. Stranim, pa i bh. državljanima koji ulaze u našu zemlju dozvolili smo ulazak bez dokaza da nisu zaraženi i bez određivanja obavezne izolacije.

To je, uz neopravdani propust viših nivoa vlasti da nabave vakcine, jedan od razloga zbog kojeg se nalazimo u do sada najgorem valu pandemije.

Nadamo se da će, nakon novih mjera Vlade Kantona Sarajevo, situacija svakim danom postajati sve bolje. Tome bi u velikoj mjeri doprinijela i nabavka vakcina.

A šta je s planom vakcinacije?

– Plan vakcinacije je odavno napravljen i razrađen do detalja. Mi smo sa svoje strane učinili sve što je potrebno da se vakcinacija obavi što brže i efikasnije.

Međutim, vlasti na nivou BiH i Federacije nisu učinile ništa da pravovremeno nabave vakcine, a mogli su i morali. To je potvrdio i premijer FBiH Fadil Novalić, rekavši da su vakcine mogli nabaviti još u decembru, ali da „nisu željeli glumiti državu“.

Vjerujte, korona nam je manji problem od političkih „glumaca“.

Možete li nam objasniti kako će funkcionirati sistem potvrda o vakcinaciji?

– Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja KS već su promovirali aplikaciju za COVID-19 vakcinaciju u koju će se elektronski unositi svi podaci o vakcinaciji pojedinaca. Ovi podaci će se u svakom trenutku moći provjeriti putem barkoda.

Za ovih mjesec i po, koliko sam na čelu Ministarstva, mi smo uradili sve što je bilo do nas po pitanju zdravstvenog sistema i pripreme za vakcinaciju.

Vjerujte mi da ne sjedimo i čekamo da viši nivoi vlasti nešto urade, već smo prije njih uradili sve što je bilo u našoj moći. Uradili smo ogroman posao i, što je najvažnije, on je svakome vidljiv.

Zbog čega ’curi’ kisik
Spomenuli ste „curenje“ kisika. Jesu li tačni navodi da respiratori koje je nabavila „Srebrena malina” troše više kisika jer nemaju svoj kompresor?

– To pitanje trebate postaviti rukovodstvu KCUS-a. Ja, čak, nemam ni informacije jesu li ti transportabilni respiratori uopće u upotrebi, pa tako nisam upućen ni u njihovu potrošnju kisika.

Uprava KCUS-a ne želi da drugi imaju uvid u njihov rad i da im, eventualno, ukažu na greške

Zašto generalna direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović nije željela primiti ljekare Sirana Keskea i Bilgina Saita, koji su stigli iz Turske kako bi kolegama prenijeli svoja iskustva i praksu u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19?

– Taj njen postupak je potpuno neobjašnjiv. Odgovor je možda u tome što direktorica i njen tim smatraju da već sve znaju pa im nije potrebna razmjena znanja i iskustava s drugim stručnjacima.

Odgovor bi mogao biti i u tome da Uprava KCUS-a ne želi da drugi imaju uvid u njihov rad i da im, eventualno, ukažu na greške. Tokom posjete Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ ugledni ljekari iz Turske iznijeli su svoja zapažanja i dali prijedloge kako bi se organizacijski i terapeutski postupci mogli unaprijediti.

Kolege iz Opće bolnice su im bile zahvalne na tome i odmah su primijenili ono što su smatrali da je potrebno. Ovdje bih naveo jedan poučan citat dr. Zorana Milivojevića: „Sujeta često reagira uvrijeđenošću kada joj drugi ne potvrđuju njenu sliku o samoj sebi. I zato biti sujetan znači umišljati vlastitu vrijednost, biti prepotentan, biti ponosan ni zbog čega.“arstva civilnih poslova BiH.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79