Schmidt poručio: Dodik mi ne treba ugađati jer neću ni ja njemu, znate li onu izreku…

Visoki predstavnik u BiH za govorio je o razgovorima s hrvatskim premijerom Plenkovićem i srbijanskim predsjednikom Vučićem, za koje smatra da imaju presudnu ulogu u budućoj Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi.

Kaže da ga nisu uvrijedile uvrede Milorada Dodika i ostalih političara u regionu kojima se nije svidjela Schmidtova izjava da će se zalagati za građansku državu.

-Nisam se uvrijedio. U politici sam više od 30 godina i naučio sam razlikovati rasprave o nekim starim pitanjima od onoga što je temeljno bitno. A bitno je, ponovit ću, da se narod osjeća ugodno u vlastitoj zemlji, kao i da ni međunarodna zajednica ni političari u samoj BiH ne mogu to određivati. Na građanima je da o tome odlučuju, prije svega načinom na koji glasuju.

Kada sam pročitao non-paper koji je hrvatska vlada poslala Vijeću ministara EU-a, s referencom na poziciju visokog predstavnika, nije me to previše zabrinulo. Razočaranje nije politička kategorija. Dodik meni ne treba ugađati niti ću ja ugađati njemu, ali svi mi zajedno imamo odgovornost i moramo ispunjavati svoje obveze. Na kraju, nije visoki predstavnik taj koji odlučuje, već je to narod. A ljudi žele vidjeti miroljubivu budućnost, kaže Schmidt.

STVARNOST JE JEDNA, A TUMAČENJA BEZBROJ

Kaže da nikada nije bio u nekoj regiji na svijetu gdje se svaka rečenica – ili samo izvještaj o situaciji ili komentar – tumače na toliko različitih načina.

-Začuđen sam tolikim brojem različitih interpretacija o stvarima koje uopće nisam rekao. Iz toga sam naučio da postoje ljudi u BiH koji imaju bolji uvid u ono što je u mojoj glavi i što mislim, nego ja sam. Ponekad čitam stvari koje o sebi nisam ni znao. Moja prijateljska sugestija je – sjedite, radite svoj posao i nemojte se igrati s mojim riječima. Ti ljudi samo daju prijedloge kako zadržati status quo. S druge strane, postoje oni koji blokiraju rad institucija i ne žele preuzeti odgovornost za državu, koja proizlazi iz Daytonskog sporazuma. A to je pitanje o kojem moramo razgovarati. Više volim sudjelovati u raspravi nego biti objekt komentara koji nemaju veze sa stvarnošću.

  Nestao Fadil Medić iz Semizovca, porodica moli za pomoć

O bojkotu institucija i ulimatumu Milorada Dodika da se ukine Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida, visoki predstavnik u BiH kaže da dolazi iz zemlje koja ima iskustva sa ratnim zločincima te da ima lično iskustvo sa tim, ali da nije njegovo da odblokira rad institucija.

-Iz koje zemlje ja dolazim? Iz zemlje koja ima puno iskustva s ratnim zločincima. Bio sam aktivan prilikom osnivanja Međunarodne akademije nirnberških načela. (International Nuremberg Principles Academy) i izgradnje memorijalnog centra. Dakle, imam i neko osobno iskustvo. Neke etničke skupine gledaju na tu odluku kao presudu protiv svog naroda. Što nije tačno. To je presuda pojedincu, individualnom ratnom zločincu. Ali ti pojedinci koji su počinili zločine moraju biti sankcionirani i bili su sankcionirani. Mene ne iznenađuje sam taj Zakon, već način na koji se o tome govori i raspravlja.

To pokazuje da društvo u cjelini nije još započelo raspravu, odnosno, možda tek nekolicina, o tome kako, znajući istinu o prošlosti, možemo izgraditi bolju budućnost. Mislim da nećete naći nikoga tko će reći da im je bilo dobro posljednjih desetljeća. Gotovo svi žele da im bude bolje. Ja gledam i slušam i očekujem sugestije svih tih ljudi o tome što bi trebalo učiniti kako bismo u budućnosti izbjegli nasilje. To je posao našeg vremena, a ne da gledamo unatrag. Je li na meni da riješim blokadu? Očekujem od onih koji imaju obvezu raditi za državu, da rade svoj posao. Moja prednost je u tome što sada imam vrlo jasnu poziciju koju podupiru svi elementi međunarodne zajednice. Mislim da jedni ili drugi mogu napraviti pritisak, kaže Schdmidt.

SRPSKI SVET I RAZLAZ

-„Srpski svet“ ne odnosi se na tu ideju „miroljubivog razlaza“ o kojem Dodik govori. Putovao sam cijelom regijom i nisam naišao ni na koga među svojim visokopozicioniranim sugovornicima ko podupire tu ideju. Komentar koji sam najčešće čuo bio je: ne postoji „miroljubivi razlaz“. Što se tiče mog mandata u BiH, tu sam kako bih nadgledao postojanje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države, u svom teritorijalnom integritetu.

  Prodajom kolača pomažu oboljeloj sugrađanki

Iskusni ljudi ovdje kažu: „Budite oprezni. Razlaz u ovoj regiji znači novi rat.“ A mi ne želimo nove konflikte, mi želimo maksimalno olabaviti granice jer je to europski koncept. Možda je ta europska sporost ponekad iritantna i ljuti ljude, jer ti komplicirani Europljani rade ovo i ono, ali na kraju, naš je kontinent proživio dramatično 20. stoljeće, a nakon toga proživio je i dramatično post-Titovo vrijeme na ovim prostorima, no ipak smo osigurali više od 70 godina mira unutar Europske unije. Zato kažem – recite mi koja je vaša sugestija. Mi ne živimo na Mjesecu, već u konkretnoj regiji koja je dio Europe. I zato, nemojte govoriti o razlazu, odnosno, raspadu BiH. Stvarnost je da je Sarajevo glavni grad BiH koja se sastoji od dvaju entiteta. I to je to.

-Željko Komšić je trenutno predsjedavajući Predsjedništva, odnosno šef države. Doista je rijedak slučaj da glavnog tajnika UN-a neko optužuje zato što je na Opću skupštinu UN-a pozvao neku državu. Molim vas, nazovite glavnog tajnika UN-a i provjerite odgovor na to pitanje.

O najavi da će primjenjivati Bonnske ovlasti, Schmidt poručuje: – Nisam rekao da ću ih koristiti, samo sam rekao da su one dio mog alata. Znate li onu izreku poznatog njemačkog nogometaša Franza Beckenbauera: Vidjet ćemo što će biti, kazao je Schmidt u dijelu razgovora za “Nacional”.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79