Sramota: Bh. rijeke pune plastičnog otpada

Pucanje lančanice koja je zadržavala otpad dovelo je do njegova masovnog nagomilavanja u Drini i ugrožavanja višegradske brane početkom ove godine.

Najveći svjetski mediji izvještavali su tada o ekološkoj katastrofi u BiH. Plastične boce i vrećice, zahrđale bačve i drugi otpad mogli su se vidjeti u Drini blizu Višegrada, na istoku BiH, pisala je američka agencija Associated Press.

Naveli su da ogromni otoci otpada plutaju nekim rijekama Balkana i ugrožavaju životnu sredinu. Iz Drine blizu Višegrada svake godine izvuče se između 6000 i 8000 m3 otpada. Iako problem nije nov, Srbija, BiH i Crna Gora nisu mnogo učinile na njegovu rješavanju, a sve zemlje su na putu prema EU. Problem nije samo na Drini, i ostale bh. rijeke pune su otpada, što posebno bude izraženo zimi u vrijeme velikih kiša, kad rijeke nabujaju. Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama, 80% plastike u more dospije iz tokova više od 1000 rijeka, od kojih je samo jedna u EU, i to baš u RH.

U pitanju je Neretva za koju kažu kako godišnje donese 130.000 kg plastike ili u prosjeku gotovo 15 kg po satu. Godišnje iz riječnih tokova u moru završi od 0,8 do 2,7 mil. tona plastike. Čak 80% odnosi se na spomenutih 1000 rijeka, a male gradske rijeke su među najonečišćenijima. Ostalih 20% odnosi se na još 30.000 rijeka diljem svijeta. Plastične boce, pakiranja hrane i opušci cigareta najčešći su otpad u europskim rijekama i jezerima.

Izvješće “Plastične rijeke – smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu” organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK navelo je 10 najčešćih vrsta otpada koje onečišćuju europske rijeke i jezera te potrošače upoznaje s alternativama i daje im prijedloge za smanjenje količine otpada. Unatoč uvriježenom mišljenju, izvješće otkriva kako plastične vrećice ipak nisu najčešći krivac onečišćenja europskih rijeka i jezera, već su to plastične boce i čepovi, a po brojnosti ih slijede razna plastična pakiranja i omoti za hranu te opušci cigareta. Autori izvješća istaknuli su kako je danas gotovo sva pozornost usmjerena na šokantne podatke o plastičnom onečišćenju mora i oceana, no upozoravaju kako čak 80% plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima u njih zapravo dospijeva iz rijeka.

Više od 200 tisuća tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je krajem prošle godine Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje kako će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

IUCN-ovo izvješće “Mediteran: Mare plasticum”, temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera. Čak 94% plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom te se taloži na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od 5 mm. IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 mil. tona plastike.

– Plastično onečišćenje može dugoročno naškoditi kopnenim i morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i umrijeti. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš kemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosustave i ljudsko zdravlje, posebice u poluzatvorenom moru poput Mediterana – izjavila je direktorica IUCN-ova globalnog pomorskog i polarnog programa “Minna Epps”.

Najviše plastike u apsolutnim iznosima u more baca Egipat – oko 74.000 t godišnje, zatim Italija – 34.000 i Turska – 24.000, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i brojnog stanovništva koje živi u priobalju. No, po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora – 8 kg godišnje po stanovniku, zatim Albanija, BiH te sjeverna Makedonija, svaka po 3 kg.

Svoj obol onečišćenju daje i RH s 0,5 kg po osobi godišnje, čime dijeli 17. i 18. mjesto sa Slovenijom, stoji u izvješću. Uz veći plastični otpad, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

Polovinu toga čine čestice prašine od guma, trećinu tekstil, oko 12% sitne plastične kuglice iz kozmetike te oko 2% plastični peleti. Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skoplje 1029 tona.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79