Stranica sa Dodikovim izjavama registrovana na Islandu ‘teško dostupna za klevetu’

Uvođenje krivičnog djela klevete u pravosudni okvir Republike Srpske (RS) stavlja na test balans između slobode izražavanja i zaštite ugleda. Novi zakon, čiji je inicijator i potpisnik predsjednik RS-a Milorad Dodik, stupa na snagu 25. avgusta.

Dok se ovo pravilo donosi kako bi se suzbilo širenje neistinitih tvrdnji o pojedincima, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik svoje stavove plasira preko internet stranice registrovane na Islandu, za čije bi objave bilo teško eventualno tužiti za klevetu.

Izmjene Krivičnog zakona u RS-u koje klevetu proglašavaju krivičnim djelom dolaze u kontekstu sve većih online aktivnosti. Dodikova internet stranica, čija su autorska djela isključivo njegovi stavovi i poruke, postavlja pitanje odgovornosti za sadržaje objavljene na takvim platformama. Ova stranica je registrovana na Islandu i omogućava vlasnicima domena visok stepen anonimnosti, otežavajući mogućnost tužbe za klevetu, javlja Slobodna Evropa.

Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.

Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.

Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:

“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.

Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.

Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.

Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.

Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.

Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.

Pravni stručnjaci ukazuju na izazove s kojima se suočava pravosuđe u slučaju klevete na stranim internet platformama. U slučaju tužbe za klevetu, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja. Međutim, identifikacija odgovornih lica za takav sadržaj može biti komplicirana, posebno kada platforma nema impresum.

U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.

Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Situacija stavlja u fokus i pitanje sigurnosti i odgovornosti u online sferi. Pravosudni koraci, kao i pitanje koliko će novi zakon uticati na medijsku scenu, ostaju otvoreni za dalju diskusiju i pratnju.

Nove promjene u Krivičnom zakonu RS-a donose sa sobom nove aspekte u pravosudnom okruženju, a pitanje ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite ugleda postaje ključno pitanje za budućnost medijskog i pravosudnog pejzaža Republike Srpske.