Sunovrat bh. ekonomije: BDP pao za najmanje 6,5 posto, dugovi se gomilaju

Oporavak bh. ekonomije od pandemije koronavirusa trajaće još dugo

Dok traju politička prepucavanja, građani u BiH sve teže žive. Oporavak bh. ekonomije od pandemije koronavirusa trajaće još dugo. Prema podacima nadležnih institucija, naša zemlja u prošloj godini bilježi pad bruto domaćeg prozivoda od 6,5 posto, dok projekcije dijela stručnjaka ukazuju da je taj postotak mnogo veći. Bilo kako bilo, ekonomska slika BiH nije pozitivna.

– Ovaj pokazatelj od 6,5 je trenutno jedan od najrealnijih kojim baratamo – izjavio je Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, prenosi FTV.

Iako su predviđanja ekonomista da je pad BDP-a i veći, podaci Agencije za statistiku BiH (6,3%) bliži su prvom odgovoru. No, ni taj pad, nije ohrabrujući. Kada bi brojke znale da govore, to bi zvučalo ovako:

– Evidentno je da smo ušli u recesiju, da se nalazimo u recesiji – ocjenjuje ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Od recesije do depresije linija je tanka. Dva posljednja kvartala zabilježio je značajan pad BDP-a, a prognoze za period koji slijedi nisu optimistične ukoliko se ne djeluje odmah i sada. Glavni krivac za mnogobrojne probleme i u ovom slučaju je dobro poznati akter – pandemija. No, gdje smo kao država napravili greške?

– Nije isto primijeniti mjere kriznih štabova u frizeraju i u tekstilnoj industriji, u autoindustriji, u Željezari Zenica. Pokušali smo da ukažemo da krizni štabovi izađu na teren i izvrše uvid o primjenjivosti tih mjera i propišu za svaku granu posebno mjere – navodi Vuković.

I nije to jedini krivac za vrtoglavi pad BDP-a…

– Najveći problem za rast BDP-a u BiH jeste gomilanje dugova. Nije logično da uzimamo dugove i da ti dugovi ne kreiraju rast BDP-a, da rast dugova nema apsolutno nikakav utjecaj na rast BDP-a i da ti dugovi na neki način, prije ili kasnije, padaju na leđa građana BiH – ističe Adnan Rovčanin, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Sada je potrebno pronaći rješenje i spasiti što se spasiti može. Povratak potrošnje i investicija, prema mišljenju stručnjaka, ključni je korak.

– Recept za navdeno je da probamo izvesti neke reforme. Izmjene fiskalnog okvira, naročito u Federaciji BiH, pokušaj digitalne transformacije, zakon o elektronskom potpisu i slično, a to treba prije svega da ubrza realni sektor da se što prija adaptira na novu realnost i da ostvari višu stopu ekonomskog rasta – poručuje Čavalić.

A ekonomski rast ili oporavak naše zemlje zavisiće uveliko i od oporavka susjednih zemalja, posebno onih s kojim blisko sarađujemo. Poređenja radi, najveći pad BDP-a bilježi Crna Gora (12,40%), Hrvatska (9%), slijedi ih Sjeverna Makedonija (5,40%), dok je u regiji s najmanjim padom najbolje prošla Srbija (2,5%).

I da ne bude zabune, nije samo BDP u padu. BiH se ne može pohvaliti ni uvozom, koji je pao za 13%, niti izvozom, koji je manji za 9%. Za one koji ne znaju, važno je istaći i to da je preko 80% naše spoljnotrgovinske aktivnosti vezano za zemlje EU, što u prevodu znači da brži oporavak Unije sluti i brži oporavak BiH. Sami, istina, možemo mijenjati nešto, ali velike promjene prave, ipak, velike sile.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79