Tek ćemo da vidimo pravu energetsku krizu: Ono što dolazi je velika prijetnja Evropi

Dok Rusija skuplja vojnike na granici s Ukrajinom, raste strah da bi rat mogao poremetiti ruske isporuke “prirodnog” plina Evropi usred zime.

S obzirom na to da je stari kontinent već opterećen visokim cijenama energije i ograničenim opskrbama, zapadni čelnici pokušavaju pronaći alternativne isporuke energije, poput tankera punih ukapljenog prirodnog plina (LNG) s obale američkog zaljeva i Bliskog istoka.

Ipak, izgledi za veliku nestašicu energije ako Rusija zatvori slavine toliko su postali akutni da prikrivaju i one daleko temeljnije prijetnje evropskoj energetskoj sigurnosti.

Bez obzira na to što se događa u Ukrajini, ovakva zima će za Evropljanje, ako se nešto ozbiljnije ne promjeni, postati pravilo, a ne odstupanje.

Čak i ako ruski plin nastavi teći, Evropa će u godinama koje dolaze sve više biti izložena promjenjivim cijenama uvoznog plina osim ako njezini čelnici ne poduzmu korake da smanje rizik od visokih cijena energije i ne pripreme se za neizbježne i nepredvidive promjene u opskrbi i upotrebi energije .

Evropa obično ovisi o Rusiji za više od jedne trećine korištenja prirodnog plina. Iako je Rusija ove zime slala manje u Evropu, ona ispunjava svoje dugoročne ugovorne obveze. Razlika je sada u tome što je gotova ukinula dodatne zalihe koje obično prodaje na otvorenom tržištu, prenosi Slobodna Dalmacija.

Ako bi Rusija također smanjila ili dokinula ugovorene isporuke Evropi — što pola stoljeća energetskih odnosa sugerira da je malo vjerovatno — za Evropu bi bilo iznimno teško i skupo zamijeniti izgubljene tokove ruskog plina.

Tržišne cijene, koje su već skočile do neviđenih razina, išle bi još više kada bi evropski kupci pokušavali povući zalihe LNG-a sada namijenjenih za Aziju, energetski intenzivne industrije bi se zatvorile, a čak bi i grijanje i potrošnja električne energije u kućanstvima vjerovatno trebali biti ograničeni kako bi se spriječile nestašice struje.

Smanjene isporuke Rusije razlog su zašto ljudi poput izvršnog direktora Međunarodne energetske agencije Fatiha Birola krive ruskog predsjednika Vladimira Putina za energetsku krizu.

Iako vjerovatno postoji neka geopolitička motivacija za rusko odbijanje da Evropi proda više plina na spot tržištu i možda nastoji maksimizirati prihode od plina podupirući cijene ili koristeći te visoke cijene kao poticaj da potakne evropske tvrtke da potpišu nove dugoročne ugovore, oslanjanje na rusku dobrotvornu pomoć kada su tržišta tijesna nije dobra dugoročna strategija za evropsku energetsku sigurnost.