Ustavni sud BiH bez sudija iz RS-a: Krizu produbljuju i imenovanja iz FBiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovima nakon odlaska sudije Zlatka Kneževića i izostanka sudija iz Republike Srpske (RS). Ova situacija otvara pitanja o političkoj dinamici u samom sudu i mogućem uticaju na pravosudni sistem zemlje.
U sudu inače sjedi devet sudija od čega su četiri iz Federacije BiH, dva iz Republike Srpske i tri strana suca.
Sudija Knežević, koji je nedavno otišao u penziju, donio je odluku o prijevremenom penzionisanju nakon što je Narodna skupština RS-a zatražila njegovo povlačenje. Razlog zahtjeva bila je politička kontroverza oko imenovanja i procedura, a sam Knežević istakao je važnost parlamenta kao ključnog organa vlasti.
Ovo napuštanje suda ostavlja Ustavni sud BiH bez sudija iz RS-a, stvarajući politički vakuum. S obzirom na to da je mandat Miodraga Simovića već istekao, a njegovo nasljedstvo nije imenovano, Ustavni sud BiH sada funkcionira bez sudija iz reda srpskog naroda.
Izostanak srpskih sudija može postati politički izgovor vlastima RS-a kada se donesu odluke koje im nisu po volji. Ova situacija dodatno usporava ionako spor rad suda, iako ne sprječava njegovo funkcioniranje.
Osim problema s izostankom sudija, postoji i pitanje imenovanja novih. Krajem 2022. godine, mandat Miodragu Simoviću istekao je, ali NSRS još uvijek nije imenovala njegovog nasljednika. Ovaj politički vakuum dodatno komplicira rad Ustavnog suda BiH.
Situacija je dodatno zapetljana s neimenovanjem Mate Tadića i pokušajem imenovanja Marina Vukoje iz reda hrvatskog naroda. Međutim, opstrukcija opozicije otežava proces, a kriteriji komisije nisu javno objavljeni, stvarajući dodatnu nejasnoću.
Mnogi sumnjaju u to da bi imenovanje Vukoje značilo maltene doživotno osiguravanje pozicije HDZ-a u Ustavnom sudu, no predstavnici Trojke ovdje ističu da je riječ o prvorangiranom kandidatu koji je adekvatan za tu poziciju. Vrijedi napomenuti da su adekvatni za tu poziciju sasvim sigurno bili i Sanela Gorušanović Butigan, koja je dugogodišnja sutkinja ili Zvonko Mijan, dugogodišnji sudski registar upravo u Ustavnom sudu BiH. No kriteriji komisije, koja je odlučila da je Vukoja bolji od njih, nisu javni.
Problemi s imenovanjem ustavnih sudija postoje u oba entiteta i teško je reći koji ima veću političku važnost. S jedne strane je u pitanju funkcionalnost i budućnost FBiH i države, a s druge vrlo važno pitanje preuređenja samog Ustavnog suda BiH, a što traži Milorad Dodik i od čega zavise mnogi politički procesi koji će doći na dnevni red prilikom našeg puta ka EU.
