Zatvorske kazne moguće je platiti u Bosni i Hercegovini: Isplativije otkupiti robiju u RS nego u Federaciji

Zatvorske kazne u trajanju do godinu u Bosni i Hercegovini se mogu platiti. Jedan dan košta 100 ili 50 maraka (50 ili 25 eura), u zavisnosti od toga koji sud je nadležan.

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Krivični zakoni entiteta se razlikuju. Dok je u Federaciji BiH tarifa ista, Krivični zakonik Republike Srpske (RS) propisuje da je dan zatvora vrijedan 50 KM, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Krivični zakon Brčko distrikta BiH, poput državnog nivoa, propisuje da je dan zatvora vrijedan 100 maraka.

Zahtjev osuđenika

Zatvorske kazne do godinu, u praksi bosanskohercegovačkih sudova, najčešće se izriču, između ostalog, za lakše tjelesne povrede, za krađe u manjem iznosu, saobraćajna krivična djela, ugrožavanje sigurnosti, nesavjestan rad, zaključenje štetnog ugovora, privredne prijestupe…

Prema izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske od marta ove godine, izrečena kazna zatvora, koja ne prelazi jednu godinu, može se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom.

Svaki dan koji bi osuđeni trebalo da provede u zatvoru, može da se plati 50 KM, što znači da godina zatvora “košta” 18.250 maraka.

Ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u određenom roku, sud će narediti njeno prinudno izvršenje, a ako ni to ne bude naplaćeno u roku od jedne godine, sud donosi odluku da se novčana kazna preinači u zatvorsku, po računici 50 KM – 1 dan iza rešetaka.

Od marta do 31. oktobra, prema službenim evidencijama Osnovnog suda u Banjoj Luci, u osam krivičnih predmeta je zatražena zamjena kazne zatvora za novčanu. Svi zahtjevi za zamjenu kazne su prihvaćeni, a ukupno je uplaćeno 17.200 maraka, što po “tarifi” iz Krivičnog zakonika iznosi ukupno 344 dana iza rešetaka.

Predsjednik ovog suda, Milenko Milekić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se radi o dobrom rješenju, jer prema njemu „kratke kazne često ne postižu svoj cilj“.

-Ako je cilj resocijalizacija, zadržavanjem kraćim u zatvoru ne može se ništa postići, a bivanjem u zatvoru, pogotovo mlađih ljudi, oni dolaze u dodir sa starijim kriminalcima i to često ima, čak, i negativan efekt na njihovu ličnost, tako da ne možemo govoriti da se kroz kratke kazne može postići svrha kažnjavanja – smatra Milekić.

On ističe da, bar što se kraćih kazni tiče, oni sa slabijim materijalnim stanjem češće završavaju na sudu.

  U BiH potvrđena 173 nova slučaja koronavirusa, umrla još jedna osoba od posljedica zaraze

-Bogatiji rjeđe dolaze pod udar zakona na neki način. Ljudi koji su materijalno neobezbijeđeni, lošijeg materijalnog stanja, češće dolaze u situaciju da izvršavaju krivična djela – ocijenio je Milekić, te podsjeća da se ne radi po automatizmu, nego da se u svakom slučaju donosi sudska odluka.

Višestruki povratnik

-Zahtjev nekad može da se i odbije, pogotovo ako je višestruki povratnik. Može da procijeni sudija da ne bi bilo prikladno pretvaranje zatvorske kazne u novčanu – ističe predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci.

Zamjena zatvorske kazne za novčanu je u RS ranije bila dio Krivičnog zakonika, ali je ta odredba 2017. godine izbačena, da bi četiri godine kasnije bila vraćena.

Ivanka Marković, profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, koja je radila na izmjenama zakonika 2017. godine u okviru Radne grupe, podsjeća da su tada zaključili da se radi o koruptivnoj odredbi koja između ostalog krši načelo „ne bis in idem“, koja znači da se nikome ne može dva puta suditi.

Mnogo bi pravilnije bilo da se odmah u postupku izricanja kazne, ako sud smatra da je potrebno izreći novčanu kaznu, da to odmah učini, a ne da se prvo izrekne kazna zatvora, pa da presuda postane pravosnažna, pa da osuđeni traži zamjenu kazne zatvora novčanom i da sud ponovo otvara postupak, pa ponovo utvrđuje stvar koja je presuđena – pojašnjava Marković.

Prema njenim riječima, dodatno je sporno što ovaj zakon ostavlja mogućnost da se bilo koje krivično djelo može otkupiti, ukoliko je zatvorska kazna kraća od godinu.

-Priroda kazne zatvora je takva da ona odgovara određenoj težini krivičnih djela, a priroda novčane kazne je drugačija nego što je kazna zatvora, i ona se izriče onda kada nije potrebno nekoga institucionalno kažnjavati.

Dakle, nije potrebno da on ide u zatvor i da u zatvoru ima određeni tretman, prevaspitavanja, rehabilitacije i slično – kaže Marković.

Ona podsjeća da zakon propisuje mogućnost zamjene kazne zatvora do jedne godine radom u javnom interesu, te da se radi o mnogo boljoj opciji, jer bi, osim prevaspitnog tretmana, svi bili jednaki nezavisno od svog materijalnog statusa.

Izmjene Krivičnog zakona BiH još od 2010. propisuju da se zatvorska kazna u trajanju do jedne godine može na zahtjev osuđenika zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana, a svaki dan zatvora je vrijedan 100 maraka.

  Grupa “Pravda za Dženana” uoči protesta objavila zanimljiv video

Zadati rok

Ako osuđeni u zadanom roku ne isplati kaznu, sud donosi odluku o izvršenju kazne zatvora. Ukoliko se kazna plati djelimično, izvršava se kazna zatvora srazmjerno neplaćenom iznosu.

Ipak, za razliku od entitetskih nivoa, ovdje postoje izuzeci, pa ne postoji mogućnost otkupa kazne za počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH, kao i za one koji su se bavili terorizmom.

To se odnosi na učešće u terorističkim aktima, finansiranje terorizma, vrbovanje, podsticanje ili obuka drugih za terorizam, kao i na organizovanje terorističkih grupa.

Do zaključenja ovog teksta iz Suda BiH nije odgovoreno na upit RSE o broju zatvorskih kazni koje su zamijenjene za novčanu.

Ipak, državni ministar pravde, Josip Grubeša, za RSE podsjeća da je mali broj osuđenika koji su mogli da iskoriste ovu zakonsku odredbu, jer su oni većinom kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.

-Mi sada govorimo načelno o osobama koje su prvi put pred sudom. Naravno da ponavljači kaznenih djela, da sud to potpuno drugačije cijeni, i male su šanse da neko ko je ponavljač kaznenih dijela dobije ponovo kaznu zatvora do godine, tu su sudovi posebno rigorozni.

Za ponavljače kaznenih djela su granice zatvora puno bliže maksimumu nego minimumu – naglasio je Grubeša.

On podsjeća da, s obzirom da BiH na državnom nivou ima samo jedan zatvor, te da će i on ubrzo biti popunjen, upućen je u proceduru zakon po kojem će određeni zatvorenici moći da služe kaznu i kod kuće.

Pošto države u regionu ne poznaju institut zamjene zatvorske kazne za novčanu, osobe sa dvojnim državljanstvima su „na udaru“ ako su na taj način odslužile kaznu u BiH.

Intenzivni razgovori
-Povratkom u svoju zemlju, nema mogućnosti da mu ta zemlja priznaje izvršenje kazne zatvora u BiH.

Mi smo u intenzivnim razgovorima sa Hrvatskom i tražimo da oni priznaju izvršenje kazne zatvora u BiH, bez obzira na broj ljudi koji to traže, jer naši zakoni to omogućavaju – kaže Grubeša.

Iako priznaje da je sa jedne tačke gledišta problematično što se oni sa dubljim džepovima mogu „novcem izvući iz zatvora“, on podsjeća da „ne možemo mi voditi računa o ljudima koji nemaju novca, jer su oni došli u zatvor“.

Za RSE kaže da Evropska unija nije tražila nikakve izmjene u ovom dijelu krivičnog zakonodavstva.

  'Šiptarima se daje pravo da prave državu, a nama ne daju pravo ni da očuvamo naš status... Srbi, glasajte za Trumpa!'

Na nivou Federacije BiH, odredbe su identične kao i one u državnom Krivičnom zakonu. Zatvorske kazne do godinu je moguće zamijeniti, po principu dan zatvora za 100 KM.

Sud odlučuje o kazni zatvora ako kazna nije plaćena u zakonski predviđenom roku.

Prema podacima Kantonalnog suda u Sarajevu za prošlu i ovu godinu zaključno sa 31. oktobrom, evidentirano je 14 presuda o zamjeni kazne zatvora u novčanu, a odnose se na 16 osuđenih lica.

Pet osoba je platilo iznos za punu godinu zatvorske kazne, 36.500 KM, a ukupno je u budžet na ovaj način uplaćeno 356.900 maraka.

Federalni ministar pravde, Mato Jozić, za RSE podsjeća da su na ovaj način napravljene velike uštede.

-Zatvorenik, kazna državu košta, izračunato je, 63 marke po danu. Mi smo kazali da je to 100 maraka. Na sudovima je da primjenjuju, svjesni budu težine kaznenog djela, počinioca, njegove dobi.

To je naša dužnost, osigurati mogućnost da sudovi mogu izricati različite mjere iz svojih nadležnosti – rekao je Jozić.

Elektronski nadzor

Ministar Jozić ističe da ovaj bh. entitet od 2020. ostavlja i mogućnost kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, za zatvorske kazne do jedne godine.

Sarajevska advokatica, Senka Nožica, kaže da se radi o odredbi koja se dobro pokazala u praksi, a da je moguća diskriminacija, kao dio zakona – životna realnost.

-Ja jednostavno smatram da je to interes svih, i države i pojedinaca, a smatram da taj diskriminatorni oblik koji se pojavljuje u tome što neko ne može, a neko može, je opća stvar u društvu.

Nečije dijete može da ide na privatni fakultet, a nečije ne može” – smatra Nožica.

Dodaje da se kapaciteti zatvora popunjavaju, a da je resocijalizacija zatvorenika malo vjerovatna u tako kratkom periodu.

-Država ima koristi od toga, jer država dobija taj novac u budžet a ovako izdržava zatvorenika godinu. Zašto ga izdržava? Zato što je kazna i razlog njegove resocijalizacije, mogućnosti resocijalizacije. Kako možete nekoga za godinu dana resocijalizovati, to je uzaludan posao – poručuje Nožica.

U julu 2020. godine otvoren je Državni zatvor BiH koji ima 348 mjesta i tu su smješteni pritvorenici i osuđenici Suda BiH.

Pored toga, u BiH postoji i Kazneno-popravni zavodi u Zenici, Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću, Orašju, Busovači, Foči, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Doboju, Trebinju, Bijeljinu.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79