Hoće li predsjednik Njemačke preispitati odluku o odlikovanju Greifa, negatora srebreničkog genocida
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine pozdravio je namjeru predsjednika Savezne Republike Njemačke Franka Valtera Štajnmajera (Frank-Walter Steinmeier) da preispita odluku o odlikovanju predsjednika tzv. “Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine” Gideona Greifa Ordenom za zasluge SR Njemačke.
Podsjećaju da je predsjednik Štajnmajer bio jedan od učesnika obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a ‘Srebrenica’.
Tadašnja njegova poruka podrške žrtvama genocida i radu Memorijalnog centra Srebrenica, kako su naveli, bila je nedvosmislena. Ne ulazeći u sadržaj i ne sporeći druga djela i rad Gideona Greifa kada je u pitanju zločin holokausta, u Memorijalnom centru smatraju nedopustivim da se pri odluci o dodjeli jednog od najviših priznanja Njemačke ne uzme u obzir Greifov doprinos historijskom revizionizmu i politizaciji pitanja genocida u Srebrenici.
– Nadamo se da će činjenice u vezi sa njegovim radom u tzv. “Nezavisnoj međunarodnoj komisiji za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine” doprinijeti promjeni odluke predsjednika Steinmeiera. Do tada i poslije toga mi ćemo stajati uspravni, te pozivamo predsjednika Steinmeira da posjeti mezarje žrtava genocida, sasluša priče svjedoka i porodica žrtava genocida. Naša vrata ostaju otvorena za učenje i saznavanje, u nadi da ćemo svi shvatiti da ne smijemo sebi dopustiti uvažavanje bilo kakvog pokušaja historijskog revizionizma i gaženja po dostojanstvu žrtava, bile one žrtve holokausta ili žrtve genocida u Srebrenici – zaključuju iz Memorijalnog centra.
U poruci za 25. godišnjicu genocida u Srebrenici 2020. godine, predsjednik Štajnmajer je poručio:
– Čak i sada, šta se desilo u i oko Srebrenice prije 25 godina još uvijek nas ostavlja bez teksta i užasnute. Ime ovog bosanskog grada je urezano u naše kolektivno sjećanje kao najmračnije poglavlje u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije u devedestim. Brutalnost i obim ubistava hiljade muslimanskih dječaka i muškaraca ovdje su bez presedana u Evropi od Drugog svjetskog rata. Bio je genocid – to je bila nedvosmislena odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
