Porodica Ahmetović živi uz fabriku koksa: “Ovdje dođeš zdrav, a uskoro budeš bolestan”
Gradovi u Bosni i Hercegovini često su na vrhu liste gradova sa najzagađenijim vazduhom u Evropi. U Tuzlanskom kantonu, u kom se nalazi nekoliko fabrika i termoelektrana, sve je veći broj oboljelih od karcinoma pluća.
Porodica Ahmetović živi u jednostavnoj kućici napravljenoj od crvenih cigli i bez fasade – neposredno uz fabriku koksa. Iz dimnjaka fabrike konstantno se smjenjuju bijeli, smeđi i crni dim, koji im zagorčavaju život. Najteže se, kažu, diše u zimu.
„Ovdje dođeš zdrav, a uskoro budeš bolestan. Osjeti se kada koksara pušta dim, ne možeš disati, guši to čovjeka“, priča Almedina Ahmetović držeći u naručju trogodišnju djevojčicu, dok njena druga kćerka spava na trošnom kauču. „Djeca su bila zdrava, ali kada smo došli ovdje, dobila su bronhitis, guši ih, previše kašlju. Od ove koksare ne možeš živjeti kako treba.”
Dok vodimo razgovor, u rijeku Spreču se ispušta crna tečnost teškog kiselkastog mirisa. Okić govori da cijev dolazi iz fabrike koksa i da se upravo dešava zagađenje o kojem je govorio. Spušta se s kolegom iz udruženja do zamućene vode i fotografišu. Fotografije će, kažu, poslati inspektorima u nadi da će izvršiti kontrolu.
Ali fabrika koksa već godinama nema ni ekološku dozvolu. O tome kako je moguće da fabrika uprkos tome još uvijek radi, danima smo pokušavali da dobijemo odgovore od kantonalne inspekcije – ali bezuspješno.
Na ista pitanja, iz fabrike koksa – Global Ispat Koksne Industrije – kratko su odgovorili da su članovi Uprave nedostupni za razgovor zbog prezauzetosti već planiranim sastancima i obavezama.
„Ono što treba istaći je nedjelovanje nadležnih institucija. Pitam se kako niko ne prati to i ne poduzima mjere da se smanji zagađenje. Monitoring kvalitete zraka pokazuje mala poboljšanja, pa pogoršanja. Mi moramo raditi na smanjenu emisija da bismo garantovali bolje uslove življenja u ovim gradovima“, kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.
Povećan broj oboljelih
Posljedice ovakvog stanja su dugoročne i teške, smatraju u Forumu za zaštitu okoliša. Mjerenjima i praćenjem stanja na terenu oni pokušavaju da dokažu povezanost zagađenog vazduha i posljedica po zdravlje građana.
„Pratimo istraživanja i Svjetske zdravstvene organizacije i analiziramo. U Lukavcu je od 2014 do 2017. godine od karcinoma oboljelo 2.951 osoba, a umrlo 1.444, dok je u šezdesetak kilometara udaljenoj Kalesiji, koja nema industrije, od karcionoma u istom periodu oboljelo 411 stanovnika, a umrle ukupno 653 osobe“ kaže Okić.
Povećan broj pacijenata sa respiratornim problemima bilježe i u Klinici za plućne bolesti u Tuzli, gdje tvrde kako zagađenje vazduha ostavlja dugoročne posljedice, naročito na hronične plućne kao i kardio-vaskularne bolesnike.
