BiH je nacionalno podijeljena na izborima: Za koga glasamo? Za naše…
Analiza zagrebačkog profesora dr. sc. Višeslava Raosa rasvijetlila mitove o bh. političkoj i izbornoj realnosti te potvrdila postojanje teškog izbornog rascjepa u matrici glasovanja birača
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Višeslav Raos proveo je temeljitu analizu rezultata glasovanja s posljednjih izbora u BiH i došao do važnih podataka kojima je potvrdio da u BiH gotovo da ne postoji glasovanje preko nacionalnih linija, piše Večernji list BiH.
Tako Bošnjaci glasuju dominantno za bošnjačke nacionalne stranke, ali i SDP, DF…, Hrvati za hrvatske etničke stranke, a Srbi za srpske. Dvije iznimke Dvije iznimke mogle bi se nazvati Naša stranka, ali i Željko Komšić, kojega su pak birali Bošnjaci iako bi u državnom Predsjedništvu trebao predstavljati Hrvate, pa to predstavlja klasičnu zloupotrebu. Profesor Raos navodi kako postoje dvije glavne značajke u pogledu izbornog rascjepa u Bosni i Hercegovini.
Najprije je riječ o etničkom identitetskom rascjepu koji je daleko najvažniji čimbenik u pogledu ponašanja birača. Drugo, može se očekivati da će neetnički čimbenici igrati veću ulogu u onim dijelovima zemlje koji su etnički homogeniji i gdje takozvano nacionalno pitanje ne dominira dnevnim redom politike. Nedavna analiza izbornog zemljopisa pokazala je da, osim nacionalne podjele, urbano-ruralni rascjep također igra ulogu u oblikovanju biračkih obrazaca. Tako je nacionalno glasovanje zastupljenije u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, gdje i drugi čimbenici, kao što su istok-zapad i urbano-ruralne podjele, mogu utjecati na ponašanje birača.
Rezultati po pojedinačnim općinama uspoređivani su s podacima s popisa pučanstva, gdje je uzeta u obzir i religioznost birača. No, ponajprije je testirana ideja hoće li samoproglašene neetničke stranke i kandidati SDP-a BiH, DF-GS, Naša stranka ili pak Denis Bećirović i Željko Komšić biti uspješniji u sekularnijim područjima, područjima s više etničkih manjina i/ili nepovezanih stanovnika te u onim područjima koja su etnički heterogenija. Uz to, došlo se i do pokazatelja kao odgovora na pitanje hoće li ove stranke dobiti veću potporu u urbanim sredinama i područjima s većim brojem visokoobrazovanih građana. Očekivano, socijaldemokrati su najlošije rezultate imali u zapadnoj Hercegovini, većinski hrvatskom području i uporištu Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Zajednička lista Demokratske fronte i Građanskog saveza postigla je najviše bodova u sličnim dijelovima zemlje kao i socijaldemokrati. Nedvojben zaključak Sve ove zajednice imaju jasnu bošnjačku etničku većinu. Tu se ubrajaju mjesta poput Tuzle i okolice, ali i Bihaća u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Naša stranka je pak najjača u glavnom gradu i Sarajevskom kantonu. Definitivno je najjača u gradu Sarajevu i prigradskim područjima, dok je, kao i u slučaju socijaldemokrata i Demokratske fronte, najslabija u mjestima poput Širokog Brijega i Posušje, u zapadnoj Hercegovini. Ova kratka analiza je, dakle, potvrdila dominaciju etničkog raskola u Bosni i Hercegovini, ali i izdvojila Našu stranku kao jedinu samoproglašenu neetničku ili građansku stranku u zemlji koja istinski crpi podršku drugim varijantama teritorijalnih karakteristika, kao što su religioznost i udio ostalih, zaključuje Raos.
