Oružje je djeci dostupno i u stvarnom životu, ne samo u igricama

Ulični obračuni oružjem postali su svakodnevica, ali se sada oružje sa ulice preselilo i u škole, među djecu. Svi se pitaju – otkud djetetu pristup oružju?! Tragični događaj u školi na Vračaru gdje je učenik od nepunih 14 godina ubio devet ljudi i ranio šest pištoljima koje je uzeo od oca, šokirao je cijelu Srbiju, region i šire! Oružje je nažalost dostupno svuda, svima, pa i djeci.

Pored mnogobrojnog oružja za koje vlasnici imaju dizvolu, veliki problem u BiH predstavlja nelegalno držanje oružja, gdje su mnogi komadi sačuvani još iz rata. Ilegalno oružje smatra se jednim od glavnih bezbjednosnih problema u Bosni i Hercegovini. Službena procjena o količini ilegalnog naoružanja u BiH ne postoji. Samo ta činjenica dovoljna je da se zabrinemo i upitamo – koliko je neregistrovanog oružja dostupno neovlaštenim osobama, pa i djeci širom zemlje?

Što se tiče Republike Srpske, kako su nam rekli u MUP RS Tokom 2022. godine policijski službenici MUP-a Republike Srpske su evidentirali 238 krivičnih djela „Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja“, što je za 9,5 % manje u odnosu na 2021. godinu kada su evidentirana 263 krivična djela.

“U periodu januar-mart 2023. godine, evidentirano je 58 KD „Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja“, što je za 9,4 % više u odnosu na isti period 2022. godine, kada su evidentirana 53 KD”, rekli su iz MUP RS za portal UNA.

(FOTO) Policija u Prijedoru pokazivala oružje srednjoškolcima te pred njima izvela vježbu

Broj online oglasa za prodaju oružja u BiH znatno je smanjen, ali još uvijek je lako dostupno i može se kupiti putem oglasa na internetu.Trgovci u oglasima često ni ne navode da kupac mora imati dozvolu za posjedovanje oružja.
Nabavka

Kad smo kod posjedovanja, Bosna i Hercegovina nema državni zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije. Ova oblast uređena je sa 12 zakona – na nivou Republike Srpske, deset kantona u Federaciji BiH te u Brčko Distriktu.

Zakoni nisu u potpunosti ujednačeni, ali svi oni isto zabranjuju posjedovanje vojnog oružja, dok je za ostalo neophodna dozvola nadležnog MUP-a.

Prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, odobrenje za nabavku oružja može se izdati radi lične zaštite, lova i sportskog streljaštva, ali i tijelima vlasti, preduzećima i drugim pravnim osobama radi zaštite imovine.

Procedura za izdavanje oružja u BiH traje tridesetak dana.

Uslovi za nabavku oružja su da je osoba navršila 21 godinu života, a za nabavljanje streljačkog i lovačkog oružja 18 godina života. Osoba takođe mora biti mentalno sposobna, ne smije biti krivično kažnjavana i ne smije u posljednje dvije godine biti prekršajno kažnjavana u djelima narušavanja javnog reda i mira.

“Dozvola za nošenje oružja izdaje se na osnovu rješenja kojim je nošenje oružja odobreno, s tim da se za obrazac dozvole izvrši uplata u iznosu od 30,00 KM”, rekli su za portal UNA u MUP RS.

Građani mogu registrovati sljedeće vrste oružja:

-poluatomatsko ili repetirajuće vatreno oružje kratke cijevi,
-vatreno oružje kratke cijevi za pojedinacnu paljbu sa središnjim paljenjem,
-vatreno oružje kratke cijevi za pojedinacnu paljbu s rubnim paljenjem ukupne dužine 28 cm,
-poluatomatsko vatreno oružje duge cijevi koje zajedno sa magačinom i ležištem moze primiti više od tri metka,
-poluatomatsko vatreno oružje duge cijevi sa magačinom i ležištem za najviše tri metka, kod kojeg se magacin, odnosno opruga za punjenje može skinuti,
-repetirajuće i poluatomatsko vatreno oružje duge cijevi sa neolucenom cijevi ukupne dužine 60 cm,
-repetirajuće vatreno oružje duge cijevi koje nije obuhvaćeno tackom 6,
poluatomatsko vatreno oružje duge cijevi koje nije obuhvaćeno tačkom 4, 5. i 7,
-vatreno oružje duge cijevi za pojedinacnu paljbu sa jednom ili vise olučenih cijevi,
-vatreno oružje duge cijevi za pojedinacnu paljbu sa jednom ili vise neolučenih cijevi,
-staro oružje,
-kombinovano oružje.

Podaci MUP Republike Srpske

Iz MUP RS podsjećaju da lica starija od 14 godina, pravna lica i preduzetnici, mogu nabavljati i držati bez odobrenja i prijave nadležnom organu oružje iz kategorije „D“, a to podrazumijeva:

· vazdušno oružje čija je kinetička energija manja od 10,5 ili je brzina projektila manja od 200m/s i kalibra maksimalno 4,5mm,

· uređaji za izazivanje elektrošokova,

· gasni sprejovi,

· oružje sa tetivom čija je sila zatezanja tetive manja od 450 N, odnosno čija je natezna težina do 101 libre i

· hladno oružje.

Prema Zakonu trebaju biti ispunjeni prostorni i tehnički uslovi za smještaj i čuvanje, kojima se obezbjeđuje da oružje i municija i njihovi dijelovi, ne dođu u posjed neovlašćenih lica i ne ugroze bezbjednost ljudi i objekata.

Što se tiče kazni za nedozvoljeno nošenje oružja one se razlikuju po entitetima i kantonima. Primjera radi kazna u nekim kantonima za neovlašćeno držanje, nošenje oružja za fizičke osobe kreće se između 200 i 1.500 KM, a za pravne osobe od 3.000 do 15.000 KM.

Na kraju, pored svih propisa i zakona, ostaje još samo apel vlasnicima oružja da oružje drže pod strogom kontrolom, savjesno, zaključano u sefovima, kako bi bilo nedostupno neovlaštenim osobama, a posebno djeci. Jer trenutak nepažnje može biti koban.