Radovi na obalama Vrbasa imaće negativan uticaj na prirodu našeg grada i život građana
Centar za životnu sredinu posao je dva dopisa Gradskoj upravi Banjaluka u kojima izražavaju zabrinutost povodom radova na izgradnji sportsko-rekreativne zone od Gradskog do Zelenog mosta i uređenja plaže Vrućica, a za koje smatraju da bi imali negativan uticaj na prirodu našeg grada, kao i na kvalitet života stanovništva.
Iako je usvajanje novog regulacionog plana koji dijelom obuhvata ovo područje u toku, te smo svoje komentare poslali, poslali su i dodatni dopis, jer pretpostavljaju da će komentari poslani kroz standardnu proceduru doći prekasno u odnosu na radove koji se već izvode na terenu.
Šta su sve problemi?
– Uvidom u planove, ocjenjujemo da se površina pod zelenom matricom značajno smanjuje u predstavljenom idejnom rješenju i to kroz: značajno proširenje postojećih pješačkih staza, stvaranje popločanih platoa, gradnju novih objekata pored ,,Kluba 22’’ na postojećoj zelenoj površini, gradnju novih pješačkih komunikacija i parking mjesta – sve na postojećoj zelenoj matrici, i najekstremnija intervencija od svih koja će ,,pojesti’’ jedinu preostalu veću zelenu površinu gradske plaže kod Zelenog mosta je gradnja nepotrebnog rukometnog igrališta na pijesku. Napominjemo da je uvođenje ovako velike pješčane površine potencijalni problem za stanare stambene zgrade uz plažu jer se pjesak i prašina tokom vrućih dana uz strujanje zraka pored rijeke dižu i nepotrebno ometaju život stanara. Zelene površine se koriste tokom cijele godine i vrše nemjerljivo važne funkcije za život građana i biodiverzitet grada, što nije slučaj ni sa pješčanim niti sa popločanim površinama, koje ovo rješenje veoma intenzivno uvodi. Podsjećamo na Analizu zelenila izrađenu za potrebe pisanja Urbanističkog plana Banjaluke, koja je pokazala da grad Banjaluka ima deficit zelenih prostora i zelene infrastrukture (prije svega javnih). Tako Analiza kaže da stepen zadovoljenosti (standardni parametar koji opisuje odnos javnih zelenih površina i broja stanovnika) za Banjaluku u trenutku izrade Analize (2020. godina) iznosi 6,4m2/stanovniku. To je niže od preporučenih evropskih normi prema kojima je minimum zelene površine neophodne za zdrav život po čovjeku treba da iznosi 12-15m2. Analiza prepoznaje i obale Vrbasa i obalnu vegetaciju kao neprocjenjivi ekološki resurs za grad Banjaluku. Analiza daje i smjernice kojima bi se nepovoljno stanje u budućnosti popravilo (predloženo i u okviru Nacrta urbanističkog plana). Kada govori o južnom dijelu grada Analiza zaključuje da južni dio grada ima značajna ograničenja za formiranje klasičnih parkovskih prostora – prije svega zbog nepovoljnije konfiguracije terena i izgrađenosti, te se za ovaj dio grada u smislu povećenja javnih zelenih površina kao jedino moguće rješenje nameće afirmacija zelenog pojasa uz Vrbas. Zaključujemo da je pozitivno urediti prostore da bi građani imali pristup javnim zelenim prostorima, ali se to mora raditi na takav način da zelena matrica ne trpi – da ne dolazi do njenog smanjenja, već poželjno do njenog uvećanja, posebno kada govorimo o ovom prostoru i gradskoj zoni.
– Dodatno nas brine činjenica što se prostor oko plaže ,,Vrućica’’ intenzivno renovira, čime bi se potencijalno narušilo prirodno stanište vrste vilina vlas (Adiantum capillus-veneris), koja je endemska vrsta paprati čije stanište su isključivo izvorišta termalnih voda, a postoji samo nekoliko takvih staništa na ovim prostorima. Ova paprat je strogo zaštićena vrsta prema Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske, te se ne dozvoljava ugrožavanje i uništavanje nje niti njenog staništa. Iz tog razloga naglašavamo da se renoviranju ovog područja pristupa minimalistički i veoma oprezno, te uz obavezno uključivanje stručnih lica. Sadnja bršljana je pogubna za vilinu vlas, a dodatno pogoduje stvaranju staništa za gmizavce, među kojima je i poskok, koji na područjima sa očekivanom velikom koncentracijom ljudi nije vrsta koju priželjkujemo.
– Kulturni pejzaž Srpske Toplice (banje u Gornjem Šeheru) proglašen je 2020. godine Nacionalnim spomenikom BiH. S obzirom na to da je ovaj prostor već dosta izmjenjen u odnosu na prirodno stanje, novi zahvati bi trebali da povećaju, a ne dodatno smanje njenu prirodnost i autentičnost.
Kažu da bismo uz Vrbas i obale rijeke trebali da očuvamo prirodnost i prilagođenost prirode uslovima staništa, a sekundarno da prilagođavamo taj prostor čovjeku i njegovim potrebama. Upravo tako ćemo dugoročno omogućiti uživanje i korišćenje tih područja, od strane nas i budućih generacija.
Očuvanjem prirodnih uslova, žbunastih i zaraslih vegetacija na obalama, većih zelenih površina, očuvanjem drveća i sadnjom novog, dajemo priliku rijeci i životu u i oko nje da se prilagodi na prirodne i antropogene promjene koje se intenzivno dešavaju, od bujičnih voda, prisustva invazivnih vrsta, povećanja temperature u ljetnim mjesecima i drugih klimatskih ekstrema. Takvi pristupi u upravljanju vodama i urbanim zelenim površinama su prepoznati u svijetu kao najbolji odgovor na klimatsku krizu, te se pojedini gradovi i brendiraju kao gradovi koji ostavljaju ,,divljini’’ više prostora.
Pored primjedbi vezanih za obalni pojas Vrbasa, Gradu Banja Luka poslali su i zahtjev za ponavljanje Javne rasprave za Nacrt izmjene dijela regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa u terminu koji bolje odgovara svim građanima, kao i najavu iste na kvalitetniji način.
