Nakon što je Memorijalni centar u Srebrenici objavio izvještaj, negiranje genocida pojačano
Od početka 2020. godine, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posvećen je praćenju i dokumentovanju negiranja genocida u Srebrenici.
U izvještajnom periodu za 2023. godinu zabilježeno je 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona.
U usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem, u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva negiranja.
No isto kao ranije, nakon novog izvještaja uslijedila su negiranja i prijetnje autorima ovog izvještaja, kao i nove prijetnje i zastrašivanje povratnika.
U izvještajnom periodu, primjenom kvantitativne analize identificirano je 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.
Treću godinu zaredom Memorijalni centar Srebrenica je objavio istraživački dokument „Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2023“ koji je zabilježio 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u periodu od maja 2022. do maja 2023. godine. Izvještaj obuhvata objave medija na internetu i izjave javnih ličnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koje negiraju, minimiziraju, relativiziraju, ili na drugi način izvrću činjenice o genocidu u Srebrenici.
U izvještajnom periodu, primjenom kvantitativne analize identificirano je 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. U usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva. Važno je napomenuti da kvantitet zabilježenih objava nije jedini ključni indikator svijesti društva o genocidu u Srebrenici, prenosi N1.
Negiranje genocida u najvećoj mjeri zabilježeno je kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u 2 slučaja. U toku monitoringa, vidljivo je da se najveći broj slučajeva negiranja genocida dešava u mjesecu julu kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.
Istraživanja koja su provedena za 2023. godinu ukazuju na to da su Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice i Miodrag Linta, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i dalje glavni negatori genocida.
Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se našli i tabloidi iz Srbije „Informer” i „Alo”, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potparol SNSD-a te Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.
Negiranje genocida u najvećoj mjeri zabilježeno je kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u 2 slučaja objavio je Memorijalni centar Srebrenica.
