(VIDEO) Pogledajte ‘solarne farme’ po Hercegovini za koje mještani saznaju tek kad vide bagere oko kuća
Solarne farme posljednjih godina preuzimaju primat onoga što je smilje trebalo biti, no za razliku od smilja postupci za dobivanje dozvola i suglanosti su rezervirani za tajkune i moćnike čiji je proces oko solarnih elektrana obavijen velom tajne, a tome najbolje u prilog govori činjenica da ni mještani ne znaju što će im biti iznad i oko kuća dok ne ugledaju bagere koji ravnaju zemljišta.
Građani ne znaju ništa o tajkunskim planovima
Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine izričit je po ovom pitanju, a pogotovo u članku 25 i 29. Samo u Mostaru trenutačno 7 grupa mještana (Gubavica, Pijesci, Međine, Prigrađani, Planinica, Miljkovići i Kozice) se bori protiv solara u blizini svojih domova koji im narušavaju ekosustav budući da se mnogi od njih bave stočarstvom i poljoprivredom.
To ne priječi lokalne vlasti da rame uz rame s moćnicima rade na onome što nazivaju ‘zelenom tranzicijom’ ili ‘investicijama’ bez obzira što se od zelenila dobije pokrčena šuma za ravnanje terena, a od investicija financijsku korist ima samo investitor i eventualno jedan zaposleni zaštitar.
Ogromne solarne elektrane niču kod Mostara. pic.twitter.com/UNwMuA8fLl
— hercegovina.info (@hercegovinainfo) January 3, 2024
Famozni članci 25 i 29
Mještani godinama već upozoravaju da se sve radi bez njihove volje, ali i ikakvog znanja. Na ovu temu nigdje nije održana nijedna javna rasprava u mjesnim zajednicama područja gdje bi trebale biti solarne elektrane.
Zakon jasno nalaže da građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, a naročito pokreću i sudjeluju u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području mjesne zajednice, pokreću inicijative, daju mišljenja i sudjeluju u izgradnji komunalnih objekata i objekata u općoj uporabi.
Osim tog članka, zakon navodi i da će organi mjesnih zajednica biti obavezno konzultirani o pitanjima o kojima vijeće jedinice lokalne samouprave odlučuje dvotrećinskom većinom i u postupku donošenja planova jedinice lokalne samouprave, kao i o drugim pitanjima o kojima je zatražena konzultacija od vijeća ili načelnika.
Lokalitet Gubavice, južni dio Mostara
Mještani s ovog područja za hercegovina.info su istaknuli kako se, osim netransparentnih radnji, godinama krši i Zakon o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je donio Visoki predstavnih još 2005. godine. Vršenje prenamjene zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište predstavlja ozbiljno kršenje ovog zakona.
Ogromne solarne elektrane niču kod Mostara. pic.twitter.com/UNwMuA8fLl
— hercegovina.info (@hercegovinainfo) January 3, 2024
“U drugim gradskim područjima prema ovom planu daje se državno zemljište iznad 6. klase, što je zapravo kamenjar bez raslinja. U naseljima Gubavica i Pijesci ovim planom za koncesije se daje poljoprivredno zemljište ispod 4. klase i to 1000 duluma državnog i 10 tisuća duluma privatnog poljoprivrednog zemljišta.
S kojom se namjerom samo u našim selima grubo prekršio zakon o poljoprivrednom zemljištu koji izričito brani prenamjenu poljoprivrednog zemljišta od 1. do 4. klase u građevinsko zemljište? Naročito u ovolikom opsegu. Iako se Pijesci i Gubavica nalaze u drugoj agro zoni kojom je zabranjena gradnja, Grad Mostar je više od 50% površine ovih naselja prostornim planom namijenio za gradnju solarnih i vjetro elektrana.
Realizacijom ovakvog plana obuhvatilo bi se više od 11 tisuća duluma poljoprivrednog zemljišta, čime bi mještani ostali bez životnog prostora, a naselja bi pretvorili u elektrane. Sve ovo bi neminovno u kratkom roku dovelo do nestanka ovih povratničkih mjesta”, kazao je Enes Rahimić koji je upozorio i na rad državnih, županijskih ili gradskih pravobranitelja koji imaju odgovornost kada svi znaju da se državno zemljište prodavalo po bagateli, a nije uopće smjelo.
Prostorni plan iz 1990. za mnoga područja je bio jedini važeći i sve donešeno nakon toga je nezakonito. Prema riječima mještana i struke, markice su ‘polijepljene’ bez da su se radile studije izvodljivosti. Pravo pitanje je zašto su se na nestručne i nezakonite planove izdavale koncesije. Nemar, neznanje ili svjesne propuste na svojoj koži su najbolje osjetili stanovnici Pologa, odnosno sela Međine u MZ Polog.
Polog kraj Mostara. pic.twitter.com/6eDuEEJ0et
— hercegovina.info (@hercegovinainfo) January 3, 2024
