Stiže nam zima, stari problemi i zagađenost zraka

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, suočava se s ozbiljnim ekološkim i zdravstvenim izazovima zbog zagađenja zraka, naročito tokom zimskih mjeseci. Smog, koji se formira zbog specifičnog geografsko-klimatskog položaja grada, stvara opasne uvjete za stanovništvo i ima dugoročne posljedice na zdravlje. Analizirajmo uzroke, posljedice i moguće mjere za ublažavanje ovog problema.

Sarajevo je smješteno u kotlini okruženoj planinama, što ograničava prirodnu cirkulaciju zraka. Zimi, temperaturna inverzija uzrokuje da hladan zrak ostane zarobljen u kotlini, dok topliji zrak ostaje iznad, stvarajući uslovee za nakupljanje smoga.

Mnoge domaćinstava koriste čvrsta goriva poput uglja i drva za grijanje. Sagorijevanje ovih materijala, posebno niskokvalitetnog uglja, oslobađa velike količine štetnih čestica.

Stariji automobili i neefikasni motori doprinose visokom zagađenju azot-dioksidom (NO2) i drugim štetnim plinovima. Topografija grada, sa uskim ulicama i sporo kretanje saobraćaja, dodatno pogoršava problem.

Industrijska postrojenja i građevinski radovi dodaju dodatni pritisak na kvalitet zraka kroz emisije prašine i štetnih plinova, iako u manjoj mjeri u poređenju s drugim izvorima.

Zagađen zrak povećava rizik od astme, bronhitisa i hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), posebno kod djece i starijih osoba.

Dugotrajna izloženost zagađenom zraku može uzrokovati upale krvnih sudova, što povećava rizik od srčanih i moždanih udara.

Osim zdravstvenih problema, zagađen zrak može uzrokovati umor, glavobolje i opšti osjećaj nelagode, čime se smanjuje kvalitet života.