Balkanska utrka u naoružavanju i era dronova: Budućnost vojne ravnoteže
U vremenu kada političke figure svojom agresivnom retorikom od jednostavne modernizacije vojske stvaraju utrku u naoružavanju, neophodna je veća vojna suradnja unutar regije.
Također, potrebno je istaknuti važnost subregionalne kontrole naoružanja kako bi se smanjile tenzije i krenulo prema stabilizaciji situacije, naglašava vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda.
Prlenda je na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” govorio o važnosti izmjene Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja. Potrebno je, smatra on, proširiti sporazum kako bi obuhvatio nove kategorije naoružanja poput naoružanih dronova, koji postaju ključni u modernim oružanim sukobima.
Ključ za stabilnost ili iskra za novi sukobSporazum, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, trenutno pokriva pet glavnih kategorija naoružanja. Unatoč redovitim inspekcijama i činjenici da nema izvještaja o kršenju sporazuma, političari rijetko govore o njemu, stvarajući dojam njegove zaboravljenosti, ističe Prlenda.
Posebno zabrinjava činjenica da je Srbija znatno napredovala u naoružavanju kategorijama koje nisu pokrivene sporazumom, uključujući naoružane bespilotne letjelice. Takav razvoj događaja narušava vojnu ravnotežu u regiji, upozorava Prlenda.
Svjetski trendovi pokazuju sve veći značaj naoružanih dronova, kako vidimo iz sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Kada se taj trend stavi u kontekst agresivne politike nekih regionalnih čelnika, teško je ne osjećati zabrinutost zbog potencijalnih napetosti koje to može izazvati.
Prlenda zaključuje da bi vojna suradnja trebala uključiti više zajedničkih vojnih vježbi između zemalja regije. Vojni profesionalci trebali bi imati priliku raditi zajedno, bez političkog uplitanja, kako bi zajednički radili na očuvanju mira i dobrobiti svih naroda na Balkanu.
