Bh. povorka ponosa podnosi krivične prijave protiv Dodika i Stanivukovića
Imamo svjedoke da je policajac rekao da nas ne može zaštititi, istjerao vani i isporučio nasilnicima, poručila je Lejla Huremović iz “Bh. povorke ponosa”.
– Treba uključiti i instituciju ombudsmena, te podnijeti krivične prijave protiv Milorada Dodika (predsjednik RS) i Draška Stanivukovića (gradonačelnik Banje Luke) zbog huškanja i davanja zelenog svjetla nasilnicima da izađu na ulicu – dodala je Huremović u Sarajevu 20. marta.
Naime, prije dva dana su nepoznate maskirane osobe fizički napale aktiviste i novinare u Banjoj Luci, pri čemu je nekoliko osoba povrijeđeno, rekli su tada očevici za Radio Slobodna Evropa.
Milorad Dodik, predsjednik RS, na konferenciji za novinare 16. marta je poručio da očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBTIQ pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima.
Tada je rekao da “oni uznemiravaju druge”, te da je on protiv toga.
Huremović je kazala da su svjesni rizika kojem su izložene LGBTIQ osobe u Banjoj Luci i RS.
– Organizovani napad krenuo je 8. marta. Od tog trenutka primili smo stotine prijetnji na društvenim mrežama. Sve smo dokumentovali i prijavili policiji, te napravili krivičnu prijavu. Policija i tužilaštvo imaju imena i prezimena ljudi koji su prijetili i koje trebaju uhapsiti. To je prethodilo napadu – kazala je Huremović.
Predstavnici “Bh. povorke ponosa” izjavili su u ponedjeljak kako policija nije intervenisala prilikom incidenta u Banjoj Luci.
– Policija je mirno stajala sa strane. Rečeno nam je da nas ne mogu zaštititi i da napustimo Banju Luku – rekla je Dina Bajraktarević, članica Organizacionog odbora “Bh. povorke ponosa”.
Prema njenim riječima, “LGBTIQ zajednica u Banjoj Luci je u velikom strahu, jer su političari i policija dali zeleno svjetlo da nas huligani napadaju”.
– LGBTIQ zajednica sastavni je dio svakog društva. Strah ih je da vode autentičan život, jer se pokazalo da su izloženi i da im se stavlja meta na čelo – poručila je Bajraktarević.
Nakon napada na aktiviste i novinare reagovali su iz Ureda visokog predstavnika i Ambasade SAD u BiH i poručili da vlasti RS trebaju privesti odgovorne za napad.
Iz Policije u Banjoj Luci su 18. marta naveli da je Policijskoj upravi oko 18.45 prijavljeno narušavanje javnog reda i mira u Krfskoj ulici, te da rasvjetljavaju krivično djelo “nasilničko ponašanje”.
Naveli su “da je više nepoznatih osoba fizički i verbalno napalo grupu građana koja se samoinicijativno okupila”.
Dodali su da je o svemu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.
Milorad Dodik, predsjednik RS, saopćio je 19. marta kako “Banja Luka nije grad koji može da razumije i prihvati takvu vrstu organizovanja”.
On je dodao da su “oni već bili upozoreni kako nije bezbjedno da se okupe, ali su to ipak uradili”.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, poručio je da ne vidi ništa sporno u tome da RS zauzme zvaničan stav u vezi s događajem u Banjoj Luci.
– Naše politike možda jesu tradicionalne, ali su i patrijarhalne, kao i društveno odgovorne i ne vidim zašto mi kao RS nemamo pravo da zauzmemo svoj zvaničan stav, pogotovo o ovakvim pitanjima – saopćio je Stanivuković, dodajući da “Sarajevo ima drugačije vrste vrijednosti”.
Na nivou BiH postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
– Ko na osnovu razlike u seksualnom opredjeljenju ili rodnom identitetu uskrati ili ograniči slobodu ili pravo utvrđeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine – navodi se u Zakonu.
Ista kazna čeka osobu koja proganja one koji se zalažu za ravnopravnost ljudi.
U slučaju da to učini službeno lice, zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, predviđene su oštrije kazne, od šest mjeseci do pet godina zatvora.
