Tragedija s brodom Adriana 2023. godine uz obalu Grčke potakla je istragu od strane evropske ombudsmanice Emily O'Reilly, koja je predstavila svoja otkrića i kritike krajem februara, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANP, ANSA, ATA, BTA, dpe, EFE, FENA, MIA, STA u okviru European Newsrooma.
U junu prošle godine O'Reilly je pokrenula istragu o Agenciji za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) zbog tragedije s brodom Adriana u kojoj je više od 600 ljudi izgubilo život uz obalu Grčke.
Procijenjeno je da je pretrpani brod, koji je potonuo, prevozio više od 750 ljudi prema Evropi. Spašeno su samo 104 osobe, a pronađena su svega 82 tijela. Pojavile su se suprotstavljene izjave preživjelih i grčke obalne straže o tome kako se incident odvijao i je li se smrt mogla izbjeći.
Sedmomjesečna istraga ureda O'Reilly pokazala je da Frontex nije u mogućnosti u potpunosti poštivati obveze prava EU-a kada provodi spašavanje na moru prema trenutnim pravilima.
– Ako Frontex ima dužnost pomoći u spašavanju života na moru, ali nedostaju alati za to, onda je to očito pitanje za zakonodavce EU-a – rekla je O'Reilly predstavljajući svoj izvještaj 28. februara.
Ona je navela da Frontex uključuje ‘obalnu stražu’ u svom nazivu, ali da je trenutna misija ove agencije nedovoljna. Upozorila je da će, osim ako se pravila ne promijene, vjerovatno “doći do ponavljanja tragedije s brodom Adriana”, jedne od najgorih koja se dogodila u evropskim vodama.
Ured ombudsmana nema moć provesti preporuke iz svojih istraga, već samo ukazuje na područja zabrinutosti.
Najveći broj umrlih u prošloj godini, Sredozemno more i dalje najsmrtonosnija ruta za migrante
Prema izjavi UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM), 2023. godina bila je najsmrtonosnija godina za migrante otkako je IOM uspostavio svoju bazu podataka s otvorenim pristupom o smrti i nestancima migranata.
Najmanje 8.565 ljudi umrlo je na migracijskim rutama širom svijeta, što proteklu godinu čini najsmrtonosnijom, s najvećim brojem umrlih od početka vođenja evidencije prije deset godina, objavili su Ujedinjeni narodi 6. marta.
Nešto više od polovine ukupnih smrtnih slučajeva migranata 2023. godine dogodilo se kao posljedica utapanja. Sredozemno more i dalje je najsmrtonosnija ruta za migrante s najmanje 3.129 smrtnih slučajeva i nestanaka registrovanih prošle godine.
Šta je Frontexov posao – potraga da, spašavanje ne?
Frontex, osnovan 2004. godine sa sjedištem u Varšavi, dugo je bio optuživan za kršenje ljudskih prava, prikrivanje ili zatvaranje očiju pred ilegalnim vraćanjem migranata. Godine 2022. tadašnji direktor Frontexa, Fabrice Leggeri, podnio je ostavku nakon što su protiv njega i njegovog osoblja iznesene ozbiljne optužbe zbog postupanja prema migrantima koji pokušavaju doći do Evrope.
– Očito postoji napetost između obveza Frontexa prema temeljnim pravima i njegove dužnosti da podržava države članice u kontroli upravljanja granicama – rekla je O'Reilly.
Evropska komisija izvještaj je “primila na znanje”. – Pristojno ćemo ga procijeniti i temeljito odgovoriti na njega – rekla je glasnogovornica Anitta Hipper, napomenuvši da su potraga i spašavanje pitanje nadležnosti država članica.
To znači da Frontex djeluje samo kao agencija za podršku nacionalnim vlastima u zemljama EU-a u kojima djeluje.
Trenutni izvršni direktor Frontexa, Hans Leijtens, podsjetio je O'Reilly da Frontex nije agencija Evropske unije za potragu i spašavanje migranata na moru, već evropska agencija za sigurnost granica i obala.
– Nismo Evropska agencija za potragu i spašavanje. Mi smo Evropska agencija za granice i obalu – izjavio je Leijtens, nazvavši termin u nazivu agencije “obalna straža” teškim, jer, kako je objasnio, “u nekim zemljama” obalna straža odgovorna je za zaštitu granica, ali i za provođenje operacija potrage i spašavanja na moru.
– To nije naš slučaj – komentarisao je, rekavši da mandat Frontexa spominje operacije potrage i spašavanja, ali je dodao da agencija među svojim obvezama nema spašavanje, iako ima potragu.
– Naša agencija strogo se pridržava svog mandata koji ne uključuje koordinaciju napora spašavanja – odgovornost koja leži na nacionalnim centrima za koordinaciju spašavanja – rekao je Frontex u saopćenju. “U svakom slučaju gdje naša sredstva otkriju potencijalne situacije u opasnosti, odmah obavještavamo nadležne vlasti.”
Prema Frontexu, u 2024. godini provodit će 19 zajedničkih operacija s ukupno 300 lokacija raspoređivanja.
Zabrinutost oko Frontexovog dosadašnjeg rada u vezi s ljudskim pravima
Organizacije za ljudska prava izražavaju zabrinutost zbog postupanja prema izbjeglicama i migrantima, navodeći nedostatak sigurnih migrantskih ruta, kao i probleme s kojima se suočavaju u saradnji na terenu.
Na događaju u Madridu 11. marta, generalna direktorica nevladine organizacije Španske komisije za izbjeglice (CEAR), Estrella Galán, izrazila je svoju zabrinutost zbog “nedostatka prijedloga za legalne i sigurne rute za migrante” u evropskom paktu.
Evropska povjerenica za unutrašnje poslove, Ylva Johansson, koja je prisustvovala istom događaju, odgovorila je da je upravljanje legalnom migracijom uglavnom “nacionalna nadležnost”, ali vjeruje da bi EU bio “jači” ako bi osmislio zajednički pristup ovom pitanju. Nadalje je rekla da “velika reforma Frontexa nije potrebna” i izrazila je svoje zadovoljstvo njegovim radom.
Na prošlosedmičnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove na kojem su ministri razmijenili mišljenja o procjeni uredbe Frontexa, Johannson je rekla da se ”uredba ne bi trebala mijenjati, već se treba usredotočiti na provedbu”.
Izvještaj belgijske grupe za ljudska prava 11.11.11, “koalicije za međunarodnu solidarnost” koja se sastoji od 60 nevladinih organizacija i pokreta, pokazalo je da su evropske zemlje odbile više migranata na svojim vanjskim granicama 2023. godine, nego godinu ranije. Prema podacima organizacije, prošle godine je odbijeno 340.000 ljudi bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za azilom – stvarni brojevi su možda i veći.
Prema 11.11.11, Frontex je u slabijoj poziciji u usporedbi s državama članicama koje se ne pridržavaju ispravnih politika azila.
– Na primjer, u Bugarskoj vidimo da se osoblje Frontexa traži da napusti područje kako ne bi mogli dokumentovati. Uloga praćenja i nadzora nije dovoljno priznata od strane država članica, ali ni dovoljno široko prepoznata od strane samog Frontexa. Frontex je potreban, ali se treba organizovati drugačije – rekla je direktorica 11.11.11 Els Hertogen za flamansku televiziju VRT.
Dogovori s kandidatima za pristupanje EU, eksternalizacija upravljanja granicama: “Utvrda Evrope”?
Pravila EU-a odobrena u prosincu imaju za cilj podijeliti odgovornosti smještaja u bloku od 27 zemalja i ubrzati deportacije ilegalnih migranata za koje se smatra da ne ispunjavaju uslove za ostanak. Grupe za zaštitu ljudskih prava, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch, osudile su promjene kao daljnji pomak prema “tvrđavi Evropi”.
Na primjer, u Bugarskoj će se raspoređivanje Frontexa uskoro utrostručiti. Od 20. marta bit će dodatnih 500 do 600 Frontexovih službenika, objasnio je direktor agencije Hans Leijtens 29. februara na kontrolnoj tački Kapitan Andreevo na bugarskoj granici s Turskom.
Leijtensu se pridružio ministar unutrašnjih poslova Kalin Stoyanov koji je rekao da su razgovarali, između ostalog, o mogućnostima raspoređivanja većeg broja Frontexovih službenika na bugarsko-turskoj i bugarsko-srpskoj granici.
Od 2017. godine, Bugarska štiti vanjsku granicu EU-a s Turskom s metalnom ogradom dugom 234 kilometra koju finansira Bruxelles, a koja ima bodljikavu žicu i termalne kamere za nadzor. Zemlja će se pridružiti bezviznom prostoru Schengena krajem marta, iako su samo njezine zračne i morske granice uključene, budući da se još uvijek čeka odluka o ukidanju provjera na kopnenim granicama.
Sve zemlje zapadnobalkanske migracijske rute (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) bilježe povećan broj ilegalnih prelazaka granice, jer je ruta ”izuzetno aktivna”, rekao je slovenski ministar unutrašnjih poslova Boštjan Poklukar .
Povećanje je razlog za slovenski plan vlade da uspostavi dva centra za azil na bivšim graničnim prijelazima s Hrvatskom na tri godine, kazao je Poklukar na marginama Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove početkom marta u Briselu.
Osim povećanja prisutnosti Frontexa u zemljama članicama, upravljanje granicama također se eksternalizira putem saradnje s državama koje nisu članice EU-a. Frontex ima sporazume s kandidatima za pristupanje, Albanijom, Srbijom, Crnom Gorom, Moldavijom i Sjevernom Makedonijom.
U oktobru 2022. godine Sjeverna Makedonija i EU potpisale su s Frontexom sporazum o operativnoj saradnji u upravljanju granicama. U aprilu 2023. pokrenuta je zajednička operacija na južnoj granici zemlje s Grčkom. Više od 100 evropskih graničara podržava lokalne vlasti u nadzoru granica i provjerama, uključujući ophodnju, provjeru dokumenata i prikupljanje informacija o prekograničnom kriminalu.
U novembru 2023. godine Albanija i Italija postigle su dogovor o dva centra za prihvat migranata na teritoriju Albanije s mogućnošću obrade do 36.000 migranata godišnje. Centri kojima upravljaju Talijani namijenjeni su za obradu zahtjeva za azilom migranata koje su talijanske vlasti spasile na moru.
Prvi je centar za identifikaciju migranata u unutrašnjosti koji će primati “maksimalno 3.000 osoba”, a manji centar bit će izgrađen u luci Shëngjin kako bi se omogućilo pristajanje talijanskih brodova koji dolaze s migrantima.
Dogovor Rima s Tiranom bio je model razmišljanja izvan okvira za rješavanje pitanja migracija, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u pismu državama članicama EU-a uoči summita EU prošlog decembra.
Međutim, sporazum je izazvao zabrinutost, između ostalih, Vijeća Evrope.
– Memorandum o razumijevanju između Italije i Albanije o iskrcavanju i obradi zahtjeva za azil izaziva nekoliko zabrinutosti u pogledu ljudskih prava i pridonosi zabrinjavajućem evropskom trendu prema eksternalizaciji odgovornosti za azil – rekla je povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović.
Osim što je postigla dogovor s Italijom, Albanija je u januaru također produžila sporazum s EU-om za operacije Frontexa od 2018. godine. Sporazum koji je predložila EU predviđa da službenici Frontexa imaju izvršne ovlasti u području ilegalne migracije i graničnih zločina.
Bosna i Hercegovina je 12. februara započela pregovore s Frontexom, kao jedan od uslova koje je Evropska unija postavila za otvaranje pristupnih pregovora u martu.
Ali ne potpisuju samo kandidati za pristupanje Evropskoj uniji ugovore s Frontexom. Bivša članica EU-a, Velika Britanija, prošle je sedmice potpisala sporazum s Frontexom kako bi suzbila ilegalne dolaske migranata, dok London pokušava zaustaviti male brodove s tražiocima azila koji prelaze La Manche.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
