Blokada putnog pravca Sarajevo – Jablanica – Mostar košta naše društvo 1.000.000 KM dnevno
Blokada putnog pravca Sarajevo – Jablanica – Mostar, izazvana oštećenjima od poplava i bujica, košta građane i privredu minimalno milion maraka dnevno. Ove procjene odnose se na direktne troškove, dok su indirektni troškovi obično nekoliko puta veći.
Hadis Bajrić, doktor tehničkih nauka s Katedre za industrijsko inženjerstvo i menadžment na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, analizirao je za Bloomberg Adriju štete koje trpe građani i privreda zbog prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara. Prema zvaničnoj statistici, na ovoj relaciji prosječno prođe 9.000 vozila dnevno.
Bajrić objašnjava da će korištenje alternativnog pravca preko Foče značiti dodatnih 110 kilometara i tri sata vožnje, što povećava troškove prevoza za približno 40 KM. U slučaju da u vozilu putuju dva putnika, dodatni troškovi iznose oko 60 KM po vozilu, čime se ukupni trošak penje na 100 KM po vozilu.
Ako se koristi alternativni put Sarajevo – Bugojno – Mostar, troškovi su još veći: dodatnih 190 kilometara i tri sata vožnje povećavaju troškove prevoza za 70 KM, što sa dodatnih 60 KM po vozilu iznosi ukupno 130 KM po vozilu.
“Jednostavnim množenjem dodatnih troškova s prosječnim brojem vozila od 9.000, uz pretpostavku ravnomjerne disperzije saobraćaja na oba alternativna putna pravca, dolazimo do podatka da blokada putnog pravca Sarajevo – Jablanica – Mostar košta naše društvo 1.000.000 KM dnevno. Ovo su samo direktni troškovi, dok su indirektni troškovi uvijek nekoliko puta veći,” naglašava Bajrić.
On dodaje da je ovaj izračun urađen pod pretpostavkom da su sva vozila lična putnička. Uzimajući u obzir značajan procenat teretnih vozila, iznos od milion KM dnevno može se smatrati minimalnim direktnim troškom.
Bajrić ističe važnost provođenja ovakvih analiza prije donošenja odluka o zatvaranju saobraćajnica. Često se, kako kaže, donose ishitrene odluke i bez vanrednih situacija, što je pokazalo i iskustvo sa saobraćajnim blokadama tokom rekonstrukcije tunela Vranduk, gdje je frekvencija saobraćaja na toj dionici bila 13.000 vozila.
“Više bi se isplatilo izgraditi potpuno novu saobraćajnicu koja bi trajno ostala kao alternativna komunikacija,” dodaje on.
Bajrić također naglašava da su ključne saobraćajnice često smještene u kanjonima, što povećava rizik od višesatnih obustava i blokada cijelih regija. “Uviđaji moraju biti brži, jer su trenutni procesi uviđaja spori i nepotrebno produženi. Troškovi nisu uvijek vidljivi, a upravljačke strukture možda nemaju svijest o šteti koju to čini građanima i privredi,” zaključuje Bajrić.
Osim toga, podsjetimo da su katastrofalne poplave i bujice pogodile Bosnu i Hercegovinu u petak, čime su dodatno ugroženi transportni putevi i željeznička povezanost s Lukom Ploče u Hrvatskoj. Štete na infrastrukturi i prekid komunikacija dodatno opterećuju ekonomiju i otežavaju život građanima pogođenih područja.
