Bosni i Hercegovini prijeti klasična recesija
Njemačka je sve bliže recesiji u trećem kvartalu ove godine, što može dovesti Bosnu i Hercegovinu u opasnost, tačnije dovesti do stagflacije, odnosno stagnacije privrede u uslovima velike inflacije, upozoravaju brojni ekonomisti.
“Recesija i generalno loša ekonomska situacija u Njemačkoj, čak i ako je statistički izvan recesije, ali bez realnog rasta, se već odavno negativno odražava na mnoge bh. izvoznike zbog manje tražnje i manjih mogućnosti izvoza na ovo tržište, a posredno to utiče i na ukupnu ekonomiju”, kazao je za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.
Ističe da je drugi bitan faktor negativan uticaj na našu dijasporu koja u velikom broju živi u Njemačkoj.
“Svako pogoršanje njihovih uslova života i životnog standarda znači umanjenje obima doznaka koje šalju u BiH ili direktnih ulaganja i trošenja koje vrše prilikom posjeta domovini. Treći faktor je umanjenje mogućnosti njemačkih kompanija da ulažu u BiH, kako u smislu novih ulaganja, tako i u širenje i održavanje poslovanja postojećih kompanija u njihovom vlasništvu koje već posluju u BiH”, kazao je Gavran.
Smatra da, ukoliko bi se kriza zadržala samo u Njemačkoj, to ne bi bilo dovoljno da i cijelu bh. ekonomiju toliko ugrozi da dovede do recesije ili stagflacije.
“Međutim, stanje u Njemačkoj utiče na cijelu Evropu pa posredno ako dođe do šire krize i smanjenja tražnje za našom robom iz još većeg izvoznog težišta onda i posljedice mogu biti teže, posebno jer je naše drugo najvažnije težište, poslije EU, naša regija, a ona je, također, vezana za EU i Njemačku u jednakoj ili sličnoj mjeri kao i mi”, smatra Gavran.
Dodaje da je nemoguće prognozirati precizno efekte na BiH, ali da sigurno neće biti pozitivni i dodatno naglašavaju neophodnost mjera domaćih vlasti za poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se pomoglo domaćoj privredi, a samih privrednika da šire svoje poslovanje na više tržišta, a ne samo na Njemačku ili samo EU, što, nažalost, mnogi čine.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je stopa inflacije u BiH pala sa prošlogodišnjih 13-14 odsto na oko sedam-osam odsto godišnje.
“Po nekim segmentima indeksa potrošačkih cijena kod nas se bilježi i deflacija, tako da je inflacija u silaznoj putanji, ali nam prijeti recesija. S obzirom na to da imamo inflaciju od sedam odsto, što i nije dramatično visoko, onda bi možda bilo pretjerano govoriti o stagflaciji. Prije bih rekao da nam prijeti klasična recesija”, smatra Đogo.
Napominje da je BiH postavila svoj model u posljednjih 30 godina na način da ne može uraditi ništa da bi olakšala posljedice koje nam slijede recesijom.
“Mi smo jedna od najmanjih i najnerazvijenijih ekonomija, bez autonomije monetarne politike s ograničenim fiskalnim suverenitetom, čitav sistem je pasivistički. Nemamo antiinflatorne amortizere koje koriste druge ekonomije, a upravo to nam treba kad ekonomija krene drastično rasti, te vi onda vodite neku restriktivnu fiskalnu politiku, kako biste stvarali dodatne rezerve”, ističe Đogo.
Napominje da kada ekonomija pada onda treba uključiti aktivnu ili ekspanzivnu fiskalnu politiku, kako bi povećali tražnju i kompenzovali pad privatne potrošnje.
“Kod nas prosto država nikada nije imala ambicija da se tako ponaša, od rata pa naovamo, a da bi se nešto promijenilo po tom pitanju potrebno je krenuti segment po segment, od fiskalne politike do reforme monetarne politike, trgovinske politike, nacionalizacije, privatizacije”, objašnjava Đogo.
Dodaje da je za vrijeme komunizma fokus bio na proizvodnji.
“Glorifikovala se proizvodnja, radni napori, novi proizvodi, veliki privredni subjekti, a onda smo ušli u period kada smo se prosto bacili u potrošnju. Ona je na ličnom nivou glorifikovana kao dokaz ekonomskog uspjeha, a onda i na nivou javnog sektora. Kod nas, nakon dolaska kapitalizma, orijentisali smo se na potrošnju, dok razvijene zemlje, kao što je Njemačka, i dan-danas žive i najviše brinu o proizvodnji. Njemački strah je da njihova privreda nije toliko konkurentna, a naš strah je da nećemo imati da platimo račune. To su dva sasvim različita mentalna sklopa, a mi smo nakon što smo se priključili na neki način samoj toj Njemačkoj usvojili, po mom mišljenju, pogrešan model, iz kog proizlaze sve politike. Zadnjih 30 i kusur godina naša orijentacija je bila pogrešna”, zaključio je Đogo.
