EU godinama pomaže borbu protiv korupcije u BiH, ali rezultati izostaju

U posljednjih 15 godina EU je, s ciljem jačanja vladavine prava u BiH, izdvojila više od 60 miliona eura za pravosuđe, a skoro 19 miliona eura dodijeljeno je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u vidu bespovratnih sredstava. Također, brojni su i drugi projekti čija se vrijednost mjeri milionima maraka, a koje je finansirala EU s ciljem jačanja borbe protiv korupcije

Kada je Bosna i Hercegovina krajem prošle godina dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ponovo je naglašeno da je jedan od važnijih uslova koje naša zemlja mora ispuniti na evropskom putu i borba protiv korupcije. Jasno je da u BiH zbog korupcije nema napretka ni prosperiteta i da je borba protiv ove pošasti neophodna i neminovna ukoliko želimo zdravo društvo, čak i da ona nije uslov za članstvo u EU.

– Korupcija zakida buduće generacije i koči privredni i društveni napredak. Dodjelom kandidatskog statusa, rukovodstvo Evropske unije potvrdilo je da je mjesto Bosne i Hercegovine u EU, ali uz očekivanje da će kandidatski status stvoriti zamah koji će dovesti do provedbe ključnih reformi. Narod u BiH očekuje napredak. Ova zemlja ne može priuštiti sebi da još godinama propušta prilike – jedna je od nedavnih izjava o korupciji šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Johanna Sattlera, za Fokus.

Međutim, osnovni preduslov da se BiH odlučnije uhvati ukoštac s korupcijom jeste politička volja za to, a nje očigledno ni u ovom trenutku, a ni decenijama unazad, nema i nije je bilo. Pokazuju to i brojni izvještaji o stepenu korupcije u kojima je BiH godinama u vrhu ljestvica koje stepenuju koruptivne aktivnosti.

Prema rezultatima Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2022. godinu, BiH je treća najgora zemlja u Evropi. Ovo je najlošiji rezultat od 2012. godine, a BiH bilježi i najlošiji trend među svim zemljama regije, što ukazuje na konstantno pogoršanje povjerenja građana BiH u pravosudne institucije, agencije za provođenje zakona, ali i javnu upravu u cjelini.

Nažalost, aktuelna situacija pokazuje da se u BiH može mijenjati i vlast i politike i političari na vlasti, ali ono što se već decenijama ne mijenja jeste nepostojanje odlučnije volje za konačan obračun s korupcijom.

Evropska unija je u posljednjih 15 godina, s ciljem jačanja vladavine prava u BiH, izdvojila više od 60 miliona eura za pravosuđe, a gotovo 19 miliona eura dodijeljeno je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u vidu bespovratnih sredstava. Također, brojni su i drugi projekti čija se vrijednost mjeri milionima maraka, a koje je finansirala EU s ciljem jačanja borbe protiv korupcije.

Imajući u vidu iznos ovih sredstava i naspram njih neznatne rezultate, s pravom se nameće pitanje kakva bi situacija tek bila da nije donacija EU i drugih međunarodnih institucija i organizacija.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, za Fokus komentira činjenicu da ni vlasti u BiH imenovane nakon prošlogodišnjih oktobarskih izbora ne pokazuju spremnost za okršaj s korupcijom.

– Vidimo da, bez obzira na „busanja u prsa“ da se ispunjavaju prioriteti, za borbu protiv korupcije apsolutno nema volje ni na jednom nivou vlasti, posebno kad govorimo o državnom i entitetskom nivou. Vidimo na posljednjem primjeru gdje je s dnevnog reda Vijeća ministara skinut i Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima, dok je na istoj sjednici usvojena odluka da se dodijele dodatna sredstva Upravi za indirektno oporezivanje za spornu nabavku zgrade, što pokazuje kakav je odnos prema usvajanju ključnih zakona. U prethodnom periodu vidjeli smo i način na koji su se razvodnjavali nacrti zakona o VSTV-u, o javnim nabavkama, pa evo i Zakona o slobodi pristupa informacijama koji je ključni o transparentnosti rada institucija gdje se predlažu čak i lošija rješenja u odnosu na ovo što imamo u trenutnom zakonu – kaže Korajlić za Fokus.

Na slične propuste ukazuje i Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, koji također ističe da nije „vidio ozbiljnu volju ove većine za borbu protiv korupcije“.

– Ustvari, najveći broj stranaka, u većini na državnom nivou, pruža vrlo jasan i svjestan otpor borbi protiv korupcije. Ne vidim nove zakone niti podršku pravosuđu da se bori protiv korupcije. Nadležnosti i budžet Agencije za prevenciju korupcije i koordinciju borbe protiv korupcije nisu povećani. Zakoni koje su usvojili, poput Zakona o javnim nabavkama, nisu donijeli potrebna poboljšanja da se korupcija kazni i time smanji. Zakoni koji su važni, poput Zakona o VSTV-u, s dijelom za odjel za integritet, čime bi se počela kontrolirati imovina sudija i tužilaca, još su na čekanju. A taj bi zakon zaista mogao napraviti pomak jer bi počeo obračun s korupcijom u pravosuđu, što bi dalje svakako potaklo bolje procesuiranje korupcije. Postoje pojedine stranke koje daju više javne pažnje borbi protiv korupcije ili pojedinci, kao i napori u Kantonu Sarajevo u borbi protiv korupcije, ali svjedočimo direktnom napadu na vladavinu prava i rad pravosuđa od SNSD-a predvođenog Miloradom Dodikom, a s druge strane vidimo ili odobravanje ili izostanak jasne reakcije i suprotstavljanje stranaka u većini, poput HDZ-a ili NIP-a. Propušta se još jedna prilika da se obračunom protiv korupcije ovo društvo spasi od niza posljedica koje korupcija izaziva, poput odlaska ljudi, gubljenja najboljih kadrova ili lošeg upravljanja našim novcem – ocjenjuje Mujkić.

Kada je u pitanju federalni nivo vlasti i njihova (ne)spremnost za borbu protiv korupcije, Korajlić podsjeća da se godinama govori o uspostavi posebnog odjela Federalnog tužilaštva koji bi se bavio predmetima korupcije, a koji još nije uspostavljen, kao i da se u FBiH odgađa usvajanje značajnih zakona koji se tiču brobe protiv korupcije.

– Vidjeli smo da su pred kraj mandata prošle vlasti na federalnom nivou u proceduri bili Zakon o sukobu interesa i Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije koje je Vlada FBiH povukla iz parlamentarne procedure i, za razliku od nekih drugih zakona, nije ih vratila u proceduru. Imamo najave da će se konačno nakon gotovo deset godina od najave formirati poseban odjel Federalnog tužilaštva koji će se baviti pitanjima korupcije. Mislim da je zakon o tome usvojen još 2014. godine kada smo imali neke od aktuelnih aktera u vlasti i tada, a da se zapravo ništa nije uradilo na tome da se stvore uslovi za formiranje tog odjela. Upitno je koliko će se, čak i da se uspostavi taj odjel, riješiti pitanje efikasnosti u procesuiranju korupcije, jer imamo sistemski problem pravosuđa gdje ništa nije sprečavalo ni postojeće pravosudne institucije, odnosno tužilaštva da procesuiraju takve predmete – ističe Korajlić.

Korajlić kaže da je EU, s ciljem pomoći u borbi protiv korupcije, najviše novca uložila u pravosuđe i pravosudne institucije.

– Uprkos tome što je mnogo sredstava uloženo u reformu pravosuđa finansiranjem različitih projekata, opet nema pomaka i napretka po pitanju borbe protiv korupcije zato što je opet ključno pitanje, prije svega, političke kontrole, pritisaka na rad pravosuđa i stvarne volje da se bilo šta radi – zaključuje Korajlić.

Mujkić ističe da kada bi postojala politička volja, vlasti bi mogle poduzeti vrlo jasne i mjerljive korake u borbi protiv korupcije.

– Najprije trebaju osnažiti i proširiti nadležnosti APIK-a kako bi se efikasnije borio protiv korupcije i počeo štititi prijavitelje korupcije, što im je najvažniji zadatak. Moraju se usvojiti izmjene Zakona o VSTV-u kako bi se omogućio početak rada odjela za integritet i provjera imovine sudija i tužilaca. Hitno trebaju usvojiti bolja rješenja za sukob interesa i javne nabavke, ali i izbjeći da ukinu proširenu nadležnost Suda BiH, odnosno budućeg Apelacionog suda na državnom nivou. Sadašnje rješenje za koje se zalažu sužava prostor za preuzimanje predmeta s nižih nivoa. Takozvani federalni USKOK nikada još nije zaživio zbog toga jer nisu riješene osnovne stvari poput prostora i kapaciteta i to pokazuje da je volja samo deklarativna ili da ne postoji dovoljno znanja da se procesi ubrzaju. Trebaju se, također, suzdržati od prijetnji sudijama i tužiocima. Milorad Dodik je nedavno zaprijetio sudovima u Republici Srpskoj da će ih zatvoriti i ostaviti bez finansiranja ako budu provodili odluke Ustavnog suda BiH. To je nedopustiv način pritiska na donošenje odluka u pravosuđu. Dovoljno je pogledati 14 prioriteta za približavanje BiH EU i raditi na ispunjavanju tih uslova. Sva ova rješenja već odavno su poznata, ali ne postoji još uvijek volja da se ona primijene – naglašava Mujkić.

I Mujkić kaže da je u odnosu na pruženu pomoć BiH za borbu protiv korupcije i vladavinu prava izostao rezultat, te da je najveći problem u ljudskim kapacitetima i neprimjerenom odnosu političara naspram pravosuđa.

– Vjerujem da ljudi u Delegaciji EU kao i ambasadama nisu zadovoljni rezultatima koje su dobili za novce koje su uložili, ali je veliko pitanje gdje bi pravosuđe bilo danas da te podrške nije bilo i da su bili prepušteni samo milosti domaćih političara. Taj novac je uložen u kapacitete i oni će i dalje ostati tu. Pokazalo se da je problem u ljudima i na tome treba raditi. Iskreno mislim da ćemo teško doći do rezultata ako budemo htjeli odjednom da unaprijedimo cijelo pravosuđe, dok u isto vrijeme imamo ljude na najvišim pozicijama koji pokazuju da su nedodirljivi za pravosuđe. Vjerujem da bi se procesi ubrzali ako bi najviše državne pravosudne institucije počele procesuirati visoku korupciju. To bi sigurno ubrzalo i olakšalo rad na nižim nivoima i poslalo signal da ne postoje nedodirljivi – kaže Mujkić.

A da Evropska unija želi vidjeti i rezultate institucija kojima je pomagala u proteklom periodu i osnaživala ih u borbi protiv korupcije, pokazuje i odgovor direktora APIK-a Elvisa Kondžića na naš upit koliko je za rad Agencije značajna pomoć EU. Kondžić je za direktora APIK-a imenovan u junu prošle godine i od tada pokušava vratiti povjerenje i međunarodne zajednice i građana u rad ove institucije.

– Novoimenovano rukovodstvo APIK-a je odmah po imenovanju organiziralo niz sastanaka s predstavnicima Delegacije EU i međunarodne zajednice uopće, ali je nažalost tom prilikom informirano da zbog nekonstruktivne i poprilično pasivne uloge APIK-a u mandatnom periodu od 2016. do 2022. godine ne može dobiti konkretnu pomoć, jer je podrška i pomoć koju je do tada dobijao nekompatibilna s rezultatima koje je APIK proizveo. Ipak, u želji da preuzme proaktivnu ulogu koja mu po zakonu pripada, APIK je pokrenuo niz aktivnosti koje su u posljednjem periodu počele uživati pažnju Delegacije EU, ali i ostalih predstavnika međunarodne zajednice – kaže Kondžić.
Kondžić ističe da će stručna pomoć Delegacije EU biti od velikog značaja prilikom izrade nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024-2028. i pratećeg Akcionog plana.

– U pripremi je i novi Twinning projekat Delegacije EU u okviru kojeg bi APIK trebao imati konkretnu podršku. Osim toga, predstavnici Delegacije EU i predstavnici međunarodne zajednice odazvali su se pozivu APIK-a na koordinacioni sastanak na kojem je APIK prezentirao aktivnosti i potrebe u kojim je podrška i pomoć Delegacije EU i međunarodne zajednice od krucijalnog značaja. Navedeni proces je još aktuelan. Mišljenja smo da bez daljnje podrške Delegacije EU i međunarodne zajednice APIK neće uspjeti vratiti ulogu koja mu pripada niti biti u mogućnosti snažnije se uhvatiti ukoštac s korupcijom – naglašava Kondžić.

Uprkos nepostojanju konkretnih i vidljivih rezultata vlasti u borbi protiv korupcije, Kondžić kaže da je saradnja APIK-a s novim vlastima u BiH korektna.

Agencija je, kaže Kondžić, ojačala i mehanizme koji se odnose na edukaciju nastavnog kadra i podizanje svijesti građana kroz različite projekte prevencije.

– U želji da građanima olakšamo postupak prijavljivanja koruptivnih radnji, ali i da tužiocima ponudimo više informacija po konkretnoj prijavi, APIK je u saradnji s USAID-om poduzeo konkretne korake kako bi poboljšao sadržaj obrasca za prijavu korupcije. Trenutno se analizira stanje u vezi s prijedlozima za poboljšanje Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije koja su sve ove godine stajala u ladici. Nadalje, APIK, u skladu sa svojim nadležnostima, kontinuirano daje mišljenja na sve nove zakone – zaključuje Kondžić.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79