Femicid u BiH: Pretežno izrečene kazne zatvora do 10 godina
U posljednjih deset godina, 71 žena je izgubilo život u Bosni i Hercegovini, žrtve surovog zločina poznatog kao femicid. Ovi podaci, iako nisu zvanični jer ih institucije ne vode, ukazuju na ozbiljan problem nasilja nad ženama u ovoj zemlji. Civilne organizacije, poput Gender Centra FBiH, prikupljaju ove podatke i upozoravaju na alarmantnu situaciju.
Prema istraživanjima Gender Centra FBiH, gotovo polovina žena u BiH, tačnije 48 posto, doživjela je neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine, uključujući nasilje od strane partnera. Međutim, nedostatak zvanične baze podataka o femicidu ili drugim oblicima nasilja nad ženama predstavlja ozbiljan izazov. Nedostatak centralizovanih informacija u policiji i medicinskim ustanovama dodatno otežava borbu protiv ovog problema.
Iako je Bosna i Hercegovina ratifikovala Istanbulsku konvenciju 2013. godine, kojom se obavezala na prevenciju nasilja nad ženama i zaštitu žrtava, izazovi u suzbijanju femicida i dalje su prisutni. Do sada je izrečeno samo 29 presuda za femicid, a kazne su uglavnom do 10 godina zatvora. Tek jedna presuda je bila maksimalna, od 40 godina, za svirepo ubistvo djevojke iz Olova.
Femicid se definiše kao obrazac nasilja koji eskalira do tačke ubistva žene od strane nasilnika. Međutim, u BiH, djela se često ne kvalifikuju kao femicid, već se procesuiraju prema postojećim zakonima o ubistvima.
Nakon ubistva Nizame Hećimović u avgustu 2023. godine, inicirana je inicijativa za izmjenu Krivičnog zakona, kako bi se uveo femicid kao posebno krivično djelo. Denis Gratz, zastupnik Demokratske fronte, ističe važnost uvođenja kazne dugotrajnog zatvora ili doživotnog zatvora za ubistvo žene.
Međutim, borba protiv femicida nije samo pitanje zakonodavstva. Postoji i duboko ukorijenjena kultura tolerancije prema nasilju nad ženama. Često se žrtve krive ili se minimizira odgovornost počinioca. Ova percepcija proizilazi iz tradicionalnih uvjerenja o ulozi žene u porodici i društvu.
Uprkos naporima policije da edukuje svoje službenike i poboljša praćenje slučajeva nasilja, sistem i dalje često zakazuje u zaštiti žrtava. Nedostatak monitoringa i procjene rizika za nasilnike dodatno komplikuju situaciju.
Borba protiv femicida zahtijeva koordinirane napore institucija, zakonodavstvo koje štiti žrtve i stroge kazne za počinioce. Ali jednako važno je i promovisanje kulture nenasilja i promjena stereotipa o ulozi žena u društvu. Samo zajedničkim naporima možemo zaustaviti ovaj nevidljivi zločin i osigurati sigurnost za sve žene u Bosni i Hercegovini.
