Hoće li biti međuentitetske linije razgraničenja?
U nedavno potpisanom dokumentu vladajućih parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj, Vlada Republike Srpske se obavezuje da nastavi pregovore s Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, radi definiranja granične linije između entiteta. Konkretnih poteza Vlade Republike Srpske u ovom smjeru zasad nema, a i pravni stručnjaci podijeljeni su o ovom pitanju.
„Dogovorili smo da se u okviru MUP-a formira posebna služba koja će se baviti pitanjem granice između dva entiteta i nadzorom nad tom granicom, šta god to značilo.“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Predsjednik Republike Srpske ovu odluku pravda nesprovođenjem aneksa 2 Dejtonskog sporazuma koji, kako je rekao, predviđa međuentitetsku liniju sa preciznim mapama, čime je, ističe, prekršena dejtonska obaveza, piše BHRT.
U MUP-u Republike Srpske bez komentara da li će i kada biti formirano posebno odjeljenje za nadzor međuentitetske linije na kojoj se od ranije nalaze kamere za nadzor.
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić tvrdi da je takav potez neustavan. Navodi da Ustav Bosne i Hercegovine u članu 1 tačka 4 garantuje slobodu kretanja ljudi i robe, uz izričito navođenje da entiteti neće uspostavljati bilo kakvu vrstu kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja.
„Sa jasnom namjerom je ovaj aneks nazvan sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja kako bi se izbjegao termin granice i sve njegove implikacije koje ima u međunarodnom pravu. Decidno je rečeno sporazumom da nije moguće uspostaviti bilo kakvu graničnu kontrolu na međuentitetskoj liniji“, kaže Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava.
Da je Dodikova inicijativa neustavna, ne slaže se profesor prava iz Banjaluke Vitomir Popović.
“Republia Srpska ima pravo da se zaštiti u skladu sa ustavom i međunarodnim standardima i nema mjesta onima koji govore da to nije u skladu sa Ustavom BiH. U svim onim dijelovima u kojima granična linija nije definisana, a većim dijelom je definisana treba izvršiti razgraničenje i staviti tačku na to pitanje, jer je to predvidio aneks 2 Dejtonskog sporazuma.“, govori Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci.
Smatra da je potpuno legalno da postoji nadzor na liniji razgraničenja između entiteta.
„Vlada SDS-a se nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma zalagala za uspostavljanje entitetske linije i da uspostave neku vrstu karaule na granici koja bi nadzirala tu liniju između RS i FBiH. Ta politika je poražena upravo dolaskom Dodika koji je okrenuo leđa takvoj politici”, misli Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci.
„Očigledno je da ta jedna strana kreira neku vrstu zapaljivih izjava ili tenzije, s ciljem da se nastavi retorika koja nas urušava godinama ili decenijama. To je vješta politička manipulacija i pokušaj da se poigrava sa emocijama ljudi i da se skloni pažnja sa ozbiljnih problema kako ljudi žive, zašto odlaze”, Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
Međuentitetska linija razgraničenja prolazi kroz 42 opštine u Bosni i Hercegovini. Oficijelne karte Bosne i Hercegovine nalaze se u State Departmentu. Zbog nedefinisanja linije razgraničenja, vlasnici 14 hiljada privatnih parcela ne znaju kome zemljište pripada – Republici Srpskoj ili Federaciji Bosne i Hercegovine.
