Hoće li uhođenje postati krivično djelo: Likvidirane žene u BiH imale su ime, život, porodicu, a sada su samo broj
Nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini raste, a kazne za počinitelje često su minimalne, što mnogi smatraju poticajem za nastavak takvih djela. Iako se izmjene Krivičnog zakona konstantno predlažu i najavljuju, do sada nisu usvojene.
Grupa mladih ljudi odlučila je podnijeti pet inicijativa za promjenu zakonodavstva, a o prvoj će razgovarati s parlamentarcima 17. septembra, nadajući se da će njihov glas pokrenuti promjene.
Jedan od glavnih problema je uhođenje, s kojim su se suočile brojne žene, često od strane bivših partnera. Ove žene žive u stalnom strahu i anksioznosti, ali nemaju adekvatnu sistemsku zaštitu. Zbog toga se mnoge žrtve boje govoriti javno. U inicijativi upućenoj Federalnom parlamentu, mladi predlažu da se uhođenje kazni s jednom do tri godine zatvora.
Predstavnica zagovaračkog Odbora mladih, Ajsela Kučinar, ističe za N1 da zabrane prilaska često ne sprječavaju nasilnike da nastave pratiti i uznemiravati svoje žrtve.
“Vidjeli smo brojne slučajeve u kojima su žene prijavile nasilje, no nasilnici su nastavili s uhođenjem, što je moglo završiti fatalno, kao da prijava nije ni postojala,” kaže Kučinar.
Tragične sudbine poput ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, kao i drugih žena ubijenih nakon i prije nje, svjedoče o ozbiljnosti ovog problema. Svaka od njih imala je ime, život, porodicu, a sada su postale samo broj. Ipak, nedostatak detaljnih statistika o femicidu i nasilju nad ženama otežava borbu za prava žrtava.
Dragana Muratović, također iz Odbora mladih, naglašava da Bosna i Hercegovina nema tačne statistike o femicidu i uhođenju žena. Mladi također traže da SOS linije budu dostupne 24 sata dnevno, povećanje broja sigurnih kuća, te uvođenje javnog registra nasilnika kao vid upozorenja.
