Inflacija pogađa građane: Strahovit rast cijena u BiH

Građani su zaduženi u bankama preko 11 milijardi KM, a dvije trećine tog iznosa odnosi se na nenamjenske kredite. Stopa inflacije je eksplodirala, a vlast tvrdi da je sve stabilno

Prije nepune dvije godine litar mlijeka u BiH koštao je u prosjeku 1,33 KM, dok se danas penje i do 2,9 maraka. Cijena deset jaja danas je 4,5 maraka, dok su se prije dvije godine mogla kupiti za 2.15.

„U svakom slučaju, jedno stanje koje je zadovoljavajuće i Republika Srpska ne vidi izazove u tom pogledu. Inflacija jenjava“, rekao je prije dva dana predsjednik RS Milorad Dodik, koji se pohvalio i stabilnim kreditnim rejtingom, bez mogućnosti ugrožavanja sa strane.
Kad vlast računa inflaciju

O kakvoj se ekonomskoj stabilnosti radi govori podatak o inflaciji, čiju stopu svakog mjeseca saopštavaju nadležni zavodi za statistike, piše Deutsche Welle. Ona je i u ovom mjesecu rasla za 0,4 odsto ali ne u odnosu na period prije poskupljenja, već na prošli mjesec kada je bila 14,8 odsto. Ekonomisti se slažu da ta cifra nije ni izbliza tačna i da je inflacija nekoliko puta veća nego što se prezentuje.

„Ja više ne znam šta da radim. Čini mi se da kada god uđem u prodavnicu da su cijene veće. Jaja, mlijeko, meso….pileći file je 15 maraka. Šta rade ovi ljudi i ima li neko da nas zaštiti“, priča Radmila iz Banjaluke, koju smo sreli sa dvije oskudno napunjene kese kako izlazi iz jednog marketa.

Potrošačka korpa je još prošle godine dostigla iznos od tri hiljade maraka na nivou BiH. Prosječna plata u RS trenutno je nešto preko 1200 maraka, što je rast za oko 20 odsto u odnosu na isplaćenu platu prije dvije godine. Ipak, inflacija je višestruko „pojela“ to povećanje plata.

„Radnici nam odlaze zbog loših uslova rada i malih plata”, kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, upozorivši upravo na galopirajuću inflaciju koja je poništila povećanje plata.

Posljedica toga je zaduženje građana u komercijalnim bankama od 11 milijardi maraka, od se kojih čak dvije trećine odnosi na nenamjenske potrošačke kredite.
Da smo živi i zdravi

„Krpim iz mjeseca u mjesec. Odem u minus, banka ga pokrije, pa onda platim kamatu na to i tako u krug. Ne znam samo do kada će biti minusa ali guramo kako moramo“, kaže jedan Banjalučanin. Njegova sugrađanka ide korak dalje.

„Mi živimo svi na kredit. Ne znam kada sam nešto posljednji put kupila a da nije bilo na otplatu. Od guma za auto do ljetovanja. Ali tako mi je lakše. Razvučem na godinu dana, a ako dođe trenutak da ne mogu otići na more, ne trebam ništa više“, kroz smijeh odgovara Sandra, poručujući u odlasku da će jednog dana biti bolje.

„Vlast i na nivou entiteta i na nivou države, nema motiv, interes ili želju za prepoznavanje stvarne težine života sa ovom inflacijom koja drastično pogađa građane BiH“, kaže ekonomista Zoran Pavlović, navodeći da su i jednokratne finansijske pomoći koje su ranije poklanjane građanima, samo gašenje požara benzinom jer sistemski nema poboljšanja uslova života građana.
I banke traže svoje

Pored povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, dio komercijalnih banaka obavijestio je klijente i o povećanju kamate na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom. Centralna banka BiH je još prošle godine upozorila na rast kamatnih stopa zbog rasta stope EURIBOR-a, za koji su krediti vezani. Dio banaka podnio je teret povećanja, ali je dio ostao i na klijentima.

„Meni je porasla rata za stambeni kredit sa 468 na 502 marke. Prema onom što je navedeno iz banke, nova kamatna stopa na osnovu rasta EURIBOR-a iznosi 7,86 odsto ali je banka preuzela dio. Tako da je ona po mom kreditu uvećana za 5,53 odsto“, kaže Igor iz Banjaluke, koji za šest mjeseci očekuje naredni obračunski period, u kojem se nada da neće biti daljeg rasta.

Strahovit rast cijena u proteklom periodu u BiH, trgovci su pravdali povećanjem cijene naftnih derivata čije je poskupljenje bilo uslovljeno početkom rata u Ukrajini. Međutim, tržište se stabilizovalo, cijene goriva su negdje i duplo manje u odnosu na pomenuti period, a one na policama trgovačkih lanaca i dalje rastu.

Zbog veće brige vlasti za poslodavce nego za radnike, situacija je takva kakva jeste, upozoravaju predstavnici sindikata. Ekonomisti već godinama pozivaju na izradu socijalne karte koja bi omogućila uvid u stvarno materijalno stanje građana, koje bi moglo biti još teže ukoliko vlast hitno ne preduzme mjere.
Unutrašnji i vanjski neprijatelj

„Ako recimo uzmete jedan kvartal u kojem ste imali inflaciju od 20 odsto na nekih 100 jedinica, to vam je već 120. Ako kažete da ove godine imate smanjenje inflacije na 17 odsto to jeste tako, ali ne na sto jedinica nego na 120. A to je na kraju stopa inflacije od 20,4 odsto. To je ono poskupljenje koje građani vide svaki dan“, kaže ekonomski stručnjak Draško Aćimović, ne očekujući ubrzo ozbiljan pad cijena.

Dok je vlast u Federaciji BiH još zaokupljena političkim kombinatorikama oko skupštinske većine, u RS tvrde da ni za političku ni za ekonomsku situaciju, nema zime. Inflacija je uvjeravaju u padu, a svi oni koji tvrde drugačije, samo su „neprijatelji Republike Srpske”.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79