Ivankovići Lijanovići potražuju 54.000 maraka materijalne štete

 

Na ročištu pred Upravnim odjeljenjem Suda Bosne i Hercegovine, punomoćnik Jerka Ivankovića Lijanovića i Slave Ivankovića Lijanovića zatražio je naknadu materijalne štete u ukupnom iznosu od 54.000 konvertibilnih maraka (KM). Pravobranilaštvo tvrdi da su ugovori na osnovu kojih se traži naknada trebali biti potpisani kasnije.

Braća Lijanovići tužili državu BiH: Tražili su po 40.000 KM.

Esad Fejzagić, punomoćnik Jerka Ivankovića Lijanovića, zatražio je da se tužitelju isplati naknada materijalne štete u iznosu od 30.000 KM zbog zabrane predsjedavanja Nadzornim odborom i posjete sjedištu firme “Lijanovići” u trajanju od 15 mjeseci koju mu je Sud BiH odredio.

On je u tom periodu, kako je punomoćnik naveo, kao predsjednik Nadzornog odbora trebao primati naknadu od 2.000 KM mjesečno.

Pravobraniteljica Nađa Hozić kazala je kako dokazi na osnovu kojih se traži isplata naknade imaju formalne i suštinske nedostatke.

“Ugovor od 8. februara 2007. godine koji je zaključio tužitelj ne sadrži naznaku da je direktor ovlašten za zaključivanje tog ugovora shodno Zakonu o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine”, navela je Hozić, dodavši kako se, prema ovom zakonu, član nadzornog odbora bira na period od četiri godine, što znači da bi ugovor najkasnije trebao biti potpisan 2011. godine.

“Ukratko, ugovor koji je predočen kao dokaz nije zaključen na neodređeno jer to zakon ne dozvoljava”, rekla je Hozić, dodavši kako je potvrda kao drugi dokaz nejasna jer se u njoj navodi da lice koje je bilo u pritvoru nije primilo naknadu na temelju ugovora, ne navodeći kojeg ugovora tačno.

Fejzagić je u odgovoru na prigovor kazao kako ugovor za predsjednika nadzornog odbora vrijedi do dana razrješenja od skupštine društva.

“Kako nije bio razriješen, ugovor je punovažan”, rekao je Fejzagić.

On je za Slavu Ivankovića Lijanovića tražio isplatu naknade od 24.000 KM, navodeći da je on, po ugovoru iz 2007. godine, trebao primati naknadu od po 2.000 KM za poziciju direktora preduzeća.

U periodu od 12 mjeseci, zbog naredbi Suda, Ivanković Lijanović nije mogao obavljati ovu dužnost.

On je u oktobru 2018. godine, prvostepenom presudom sa Jerkom Ivankovićem Lijanovićem, Miloradom Bahiljom, Jozom Sliškovićem, Željkom Mikulićem, Draženkom Kvesićem, Mirjanom Šakotom, Mirkom Galićem i Miroslavom Čolakom, kao i firmama iz Širokog Brijega – “Farmer”, “Farmko” i “Optimum” – osuđen na ukupno 52 godine i osam mjeseci zatvora.

Nakon ukidanja prvostepene presude i obnovljenog suđenja, Apelaciono vijeće ih je oslobodilo.

“Prema Zakonu o privrednim društvima, direktor je član uprave, gdje mu se ograničava mandat na četiri godine, s tim što može biti ponovo imenovan”, navela je Hozić, dodavši kako bi ugovor trebao biti najkasnije iz 2011. godine.

Ona je navela da je ugovor fiktivno sačinjen, zbog čega ni potvrda kojom tužitelj potvrđuje da nije primao naknadu u periodu od 12 mjeseci nije od značaja.

Fejzagić je u odgovoru na ove prigovore podsjetio da je “Sud BiH po potvrđenoj optužnici Tužilaštva BiH donio prvostepenu presudu i osudio Slavu na deset godina jer je u svojstvu direktora društva počinio krivična djela koja mu je Tužilaštvo stavilo na teret”.

“Nije moguće niti pravno održivo imati dva pristupa u svojstvu optuženog u krivičnom i tužitelja u parničnom postupku”, kazao je Fejzagić.

Sud će odluku po tužbama donijeti naknadno piše Birn


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79