Izetbegović istinom odgovorio Kalabuhovu: BiH se opredijelila za članstvo u EU i NATO-u

Komentirajući autorski tekst ambasadora Ruske Federacije u BiH Igora Kalabuhova, u kojem je sugerirao da Bosna i Hercegovina ne bi trebala postati članica Evropske unije, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Domu naroda u PSBiH Bakir Izetbegović za Nacional.hr istakao je da je miješanje u unutarnje stvari BiH “flagrantno i drsko” i ustvrdio da se BiH opredijelila za članstvo u EU i u NATO-u.

BiH se opredijelila za članstvo u EU-u i u NATO-u, i to konsenzusom u kojemu su sudjelovali i predstavnici Srba iz Republike Srpske. Konkretno, Dodikovi ljudi, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). To su naše državne strategije, službeni dokumenti BiH, koje provodimo. Čak je i drsko da ambasador to komentira, a kamoli da negira ta naša opredjeljenja.

Bakir Izetbegović, 12.5.2022.

Kako se navodi na zvaničnoj web stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH, “aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu te predstavlja jedan od osnovnih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine”.

Svoj EU put Bosna i Hercegovina je i formalno odredila uspostavom diplomatskih odnosa sa EU i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Ovim je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi kao uslov približavanja EU.

MVP BiH, 13.1.2021.

Krajem 2007. godine, nakon procjene tadašnjeg evropskog komesara za proširenje Ollija Rehna da između političkih vođa u BiH postoji dovoljna mjera usaglašenosti po pitanju reformi, u Sarajevu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom.

Nakon održane redovne sjednice Predsjedništva BiH 5.12.2007. godine, tadašnji član Predsjedništva BiH i kadar SNSD-a Nebojša Radmanović na konferenciji za novinare izrazio je zadovoljstvo, u ime Predsjedništva BiH, “što je BiH parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU i odlučilo je svim nadležnim organima u državi uputiti poziv s insistiranjem da se obaveze koje još postoje što hitnije izvrše da bi BiH što prije mogla potpisati Sporazum”.

Na sjednici Predsjedništva BiH, koja je održana u junu 2008. godine, Predsjedništvo je donijelo odluke o prihvaćanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i stupanju na snagu privremenog sporazuma. U saopćenju objavljenom nakon sjednice navodi se da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisati Nikola Špirić, tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i kadar SNSD-a.

Podsjećamo, BiH i EU pregovarale su o SSP-u 13 mjeseci, nakon čega su ga u Luxembourgu 16. juna 2008. godine potpisali tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirića, evropski komesar za proširenje Olli Rehn i ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel. Sporazum je službeno stupio na snagu 1. juna 2015. godine, a stupanje SSP-a na snagu predstavljalo je prvi korak u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Kako se dalje navodi na zvaničnoj web stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH, aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU definirana je i u Strateškim pravcima i prioritetima za provođenje vanjskopolitičkih prioriteta BiH, koje je Predsjedništvo BiH usvojilo u martu 2003. godine, što je potvrđeno u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018 – 2023, usvojenoj u martu 2018. godine.

Jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom te kao zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i odgovore na Upitnik Evropske komisije, teži ka dobijanju statusa kandidata u što skorijem roku, a potom i otvaranja pristupnih pregovora o članstvu. (…) Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine.

Strategija vanjske politike BiH, 2018. godina

Kada je u pitanju opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u, član 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, pod nazivom “Aktivnosti za prijem u NATO”, navodi da će “Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.

Ovaj zakon usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici ovog doma, održanoj 28. septembra 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 5. oktobra 2005. godine, a predsjedavajući PD PSBiH bio je kadar SNSD-a Nikola Špirić. Nekoliko godina kasnije, Srpska demokratska stranka (SDS) saopćila je da je Špirić “izdao Srbe i Republiku Srpsku, jer je kao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 2005. godine potpisao Zakon o odbrani BiH”.

U kontekstu opredijeljenosti BiH ka članstvu u NATO-u treba napomenuti da je upravo za vrijeme mandata Nebojše Radmanovića kao člana Predsjedništva BiH u junu 2009. godine Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Kako se navodi u saopćenju nakon održane sjednice, “usvojen je tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputiti generalnom sekretaru NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu”.

Nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Briselu je zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu.

U aprilu 2010. godine, na samitu NATO-a u Talinu, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni su uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo. Uslovi su se odnosili na knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, iako spomenuti uslovi nisu u potpunosti bili ispunjeni, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je 5. decembra 2018. godine obavijestio javnost da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO.

Ubrzo nakon toga, na zvaničnoj stranici NATO-a našla se obavijest da je, pored Sjeverne Makedonije, i Bosna i Hercegovina učesnica MAP-a.

Ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u BiH je dobila nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a krajem 2018. godine odobrili prvi godišnji nacionalni program (ANP). Nakon, toga, krajem 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH. Podsjećamo, u javnosti su se mogla čuti različita mišljenja bh. funkcionera/ki da li je Program reformi isto što i ANP te se termin ANP često koristi kada se govori o Programu reformi.

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić je krajem 2020. godine istakao i da je “pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno”.

Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine, između ostalog, usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019 – 2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.

Kada je u pitanju Program reformi za 2021. godinu, na platformi eKonsultacije je 4.5.2021. godine zvanično objavljen Prijedlog programa reformi Bosne i Hercegovine 2021. Ipak, zbog odluke funkcionera/ki iz Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio odluku o proširenju Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, Program reformi za 2021. godinu nikada nije usvojen.

Kada je u pitanju Program reformi za 2022. godinu, krajem marta je saopćeno da je usaglašeno da će se “metodologija pripreme prvog nacrta ovog dokumenta odvijati po istoj dinamici kao i za Program reformi 2021, odnosno da će sve institucije uključene u rad Komisije ažurirati i dostaviti svoje priloge do kraja mjeseca maja, nakon čega bi na narednoj sjednici Komisija utvrdila konačan prijedlog Programa reformi 2022”.

Iz navedenog je jasno da se “BiH opredijelila za članstvo u EU i u NATO-u”. U vezi s tim, Istinomjer spomenutu izjavu Bakira Izetbegovića ocjenjuje istinitom.