Kako su najvažnije funkcije na izborima dobili političari sa višegodišnjim političkim stažom?
Najvažnije funkcije i na minulim izborima ugrabili su kandidati s dugim političkim stažom, a slično je, u dobrom dijelu, i s mandatima u parlamentima.
U trci za fotelju u Predsjedništvu BiH, prema još nepotvrđenim rezultatima, pobjeđuju Željka Cvijanović kao srpski, Denis Bećirović kao bošnjački i Željko Komšić kao hrvatski član.
Recimo, politička karijera Cvijanovićeve duža je od decenije, pa je tako na funkciju ministarke za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Srpske izabrana prije nepunih 12 godina. Funkciju predsjednice Vlade prvi put preuzela je 12. marta 2013. godine, a 18. decembra 2014. ponovo je izabrana za premijerku i tu dužnost je obavljala do 19. novembra 2018, kada je, nakon pobjede na opštim izborima, izabrana za predsjednicu RS.
Bećirović je od 1993. godine član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH. Bio je poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te poslanik i predsedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Komšić se nakon rata uključio aktivno u politički život BiH. Godine 2006. prvi put je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a potom i u oktobru 2010. te u oktobru 2018, a sada i na oktobarskim izborima 2022.
I funkciju predsjednika Srpske, prema još nepotvrđenim rezultatima, preuzima političar s višedecenijskom političkom karijerom. Milorad Dodik se, zapravo, vraća na funkciju koju je i ranije obavljao. Bio je na brojnim funkcijama – poslanik u Narodnoj skupštini RS, premijer, predsjednik RS i srpski član Predsjedništva.
Sociolog Drago Vuković, redovni profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da tradicionalna politika na koju smo navikli ne podrazumijeva česte promjene.
“Mi ne pripremamo ljude za politiku. Veliki politički lideri ne pripremaju svoje nasljednike, već istrajavaju u politici do zadnjeg dana. Drugi problem je to što je politika poprilično iščašena iz društva, odvojena od građana, običnih ljudi”, rekao je Vuković za “Nezavisne novine”. Naš sagovornik ističe da je, ipak, moguće da mladi ljudi dođu na visoke političke pozicije, ali…
“U našim tradicionalnim balkanskim shvatanjima politike, to je teško. Mi nemamo politiku kao put koji treba da se pređe da bi se došlo do vrha politike, odnosno da se pođe od lokalne zajednice i dođe do vrha države. To je danas rijetkost, a to politika podrazumijeva – da jedan talentovani političar uđe u politiku i polako napreduje”, pojasnio je Vuković.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da su političke elite koje decenijama vladaju mnogo u proteklom periodu uložile u to da se ništa značajnije ne mijenja.
“Osim toga, kod nas je prisutna dominacija percepcije da je svaka promjena put u neizvjesnost, pa je možda bolje ne dirati postojeće stanje. Mislim da je to temeljno osjećanje kod većine ljudi u ovoj zemlji, da se izbjegnu dramatični rezovi, da se ništa značajnije ne promijeni”, rekao je Mujkić za “Nezavisne novine”.
Kako je dodao, istovremeno se najistaknutiji lideri redovno pobrinu da za nas na ekranu priređuju “promjene”.
“Tako mi, s jedne strane, imamo to da se stalno nešto dešava, a to su njihove izjave koje upućuju jedni drugima, a s druge strane tu je percepcija o nepoželjnosti promjena. Kod nas se može čuti da je došlo vrijeme za mlade. Ali, realno, kada pogledamo istorijski razvoj naših društava, svaka nova generacija se morala izboriti za svoje mjesto pod suncem. Niko neće odstupiti i reći ‘vidite kako je pametan ovaj mladi čovjek, daj mu mjesto’. To se neće desiti”, rekao je Mujkić.
