Kakvo sve ilegalno oružje građani BiH čuvaju u kućama?
Nema preciznih podataka o količini nelegalnog oružja koje posjeduju građani Bosne i Hercegovine, koje je često predmet izvršenja mnogobrojnih krivičnih djela, ali i nesretnih slučajeva. Kada je riječ o legalnom posjedovanju oružja, do dozvole se dolazi teško. Postoji 12 različitih zakona. U Federaciji BiH je potražnja značajno porasla u protekle dvije godine.
Samo prošle godine u željezari u Ilijašu uništeno je blizu 2.500 komada oružja. Par godina ranije u livnici Jelšingrad u Banjaluci uništeno također blizu 2.100 komada. Proces je kontinuiran, no ratna zaostavština i dalje se nalazi u brojnim domovima, te postoje procjene kako svako peto domaćinstvo nelegalno posjeduje neku vrstu oružja.
“Osim što su posljedice takvog stanja rat i sukobi koji su se dešavali u regionu, mislim da tu ima malo i neke pozadine u tradiciji, jer Balkan je poznat da ima tu neku tradiciju da ljudi vole da imaju naoružanje i na neki način se osjećaju sigurnije i kroz istoriju”, kazao je Safet Mušić, ekspert za sigurnost piše N1.
Jedan od posljednjih slučajeva koji je zgrozio javnost, u septembru 2021. u blizini Foče, ubistvo dječaka, pokušaj napada na policiju.
Ovaj slučaj natjerao je fočansku policiju da nekoliko dana nakon dijeli letke građanima u okviru kampanje “Budi oprezan, oružje nije igračka”. Upravo sigurnosni ekspret Mušić smatra kako je ključno raditi na svijest građana.
“Ukoliko bi provodili neke programe prevencije na nivou čitave države da se postigne ta neka potrebna vjerovatno politička saglasnost, mislim da bi i efekat bio puno značajniji i konkretniji”, dodaje Mušić.
Analize pokazuju da je preko 95 posto krivičnih djela u BiH počinjeno upravo nelegalnim oružjem. Ključni razlozi za držanje oružja su nepovjerenje u policiju, te strah od novih sukoba. Čuvaju se puške, pištolji, čak automatsko oružje i eksplozivne naprave.
“U periodu od 2016. godine provodeći ove aktivnosti ukupno smo uništili 25 hiljada komada i dijelova malog i lakog oružja što je značajno veliki broj”, kazao je Ermin Pešto, Koordinacioni odbor za kontrolu oružja u BiH (21.11.2022.).
Vrlo mali broj krivičnih djela počinjen je oružjem koje građani posjeduju legalno. Uglavnom je riječ o porodičnom nasilju. Zanimljivo je kako je broj zahtjeva za nabavkom oružja porastao u Federaciji od početka pandemije Covida, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu. U 2021. godini izdato je 8.181 dozvola, a u prošloj godini blizu 10 hiljada dozvola za nabavku vatrenog oružja. Izuzetak nije ni Kanton Sarajevo u kojem je također zabilježen trend rasta.
“2022. godinu smo završili sa više od 2200 izdatih odobrenja za nabavku vatrenog oružja. Taj trend potražnje ili potrebe je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine, tako da je izdato više od 500 dozvola na području Kantona Sarajevo fizičkim licima za nabavku vatrenog oružja”, kazala je Mersiha Novalić, portparol MUP-a KS.
U Republici Srpskoj pak smanjena potražnja u odnosu na prethodnu godinu. Fizičkim i pravnim licima izdatesu 3933 dozvole, što je u odnosu na 2020. godinu manje za pet posto. Iako su zakonske regulative različite u entitetima, pribaviti dozvolu nije jednostavan zadatak. Uz mnoštvo papirologije, jedan od ključnih segmenata je dokazati opravdan razlog za nabavku. Dozvola se može u svakom trenutku oduzeti i to u rutinskoj policijskoj provjeri.
“Ono na šta bih ja voljela da još jednom skrenem pažnju jeste da dobivanje dozvole i nabavka vatrenog oružja zaista nije završen proces. Svi vlasnici legalnog naoružanja trebaju konstantno biti na oprezu i držati se svih pravila koja su propisana u odnosu na čuvanje vatrenog oružja s posebnim naglaskom da je uvijek i van razumne sumnje to oružje van dohvata djece ali i svih drugih neovlaštenih osoba”, Mersiha Novalić, portparol MUP-a KS.
Česte su i akcije policije u kojima se oduzima nelegalno oružje. Prošle godine samo u Kantonu Sarajevo oduzeto je 17 pušaka i 69 pištolja. Mnogi pak smatraju kako su kazne za nelegalno držanje oružja nedovoljno oštre. Nerijetki su i slučajevi krađe oružja iz kasarni Oružanih snaga, kojem se kasnije rijetko ulazi u trag.
