Stalni komitet Bernske konvecije ne dijeli zabrinutost građana i nadležnih organa u Općini Kakanj po pitanju utjecaja rudnika u Varešu na izvorište Bukovica – odakle se općina Kakanj snadbjeva pitkom vodom. Polovinom marta, ovaj komitet stavio je na stand by tužbu neformalne grupe građana Park prirode Trstionica i Boriva
Biro Stalnog komiteta Bernske konvencije stavio je na stand by tužbu aktivistice neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva” Kakanj, Hajrije Čobo, protiv države Bosne i Hercegovine zbog otvaranja rudnika u Varešu. Odluka je donesena na sastanku održanom od 18 do 19. marta ove godine.
U obrazloženju odluke se navodi da je država BiH u svom izvještaju navela da su svi proceduralni i materijalni preduslovi za izdavanje rješenja o eksploataciji bili zadovoljeni i da je javnost bila adekvatno uključena u proceduru, čak i ako je učestvovalo samo 58 učesnika, tokom pandemije, piše Žurnal.
“Biro je primjetio, u izvještaju podnosioca žalbe i putem međunarodne štampe, da je Općina Kakanj kao i JP Vodokom, kompanija zadužena za praćenje kvaliteta lokalne rijeke, preduzela zakonske procedure i umnožila inicijative za postizanje jasne dijagnostike postojanja zagađenja i teških metala u rijeci, ali je uočen nedostatak jasnih odgovora i transparentnosti od strane nadležnih institucija”, navedeno je u obrazloženju odluke.
Zabrinutost građana
Pisali smo ranije da su građani Kaknja upozoravali da će zbog radova na otvaranju rudnika u Varešu Općina Kakanj ostati bez pitke vode. Zabrinutost građana još je veća jer informaciju o prisustvu teških metala u vodi nisu saznali od nadležnih institucija, već na društvenim mrežama.
Polovinom januara ove godine na društvenim mrežama neformalna grupa građana Zaštitimo Mehorić – Kakanj objavila je dokument javnog preduzeća Vodokom iz Kaknja u kojem se traži postupanje Federalne uprave za inspekcijske poslove zbog pojave teških metala u vodi za piće.
Reagovali su iz Općine Kakanj navodeći da “voda jeste u opasnosti i vodi se pravna borba za očuvanje vodozahvata, ali se vrše i analize koje pokazuju da je trenutno voda ispravna za piće“.
“Borimo se za vodu s vodozahvata Bukovica! Želimo sačuvati i kvalitet i kvantitet vode, zaštititi naše šume i planine. Proteklih mjeseci pokrenuli smo niz aktivnosti. Nastupamo institucionalno, bilježimo sve probleme, obraćamo se nadležnim inspekcijama i ministarstvima na višim nivoima… Ustrajni smo u borbi. Obratili smo se svim relevantnim institucijama. Vodokom, kojeg je Općinsko vijeće ovlastilo da prati stanje sa vodom, je pokrenuo i sudski spor”, rekao je načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević.
Potreba da se vodi borba pa i sudski sporovi za vodu rezultat su, kako navode iz Općine Kakanj, aktivnosti oko otvaranja rudnika kompanije Adriatic Metals u Varešu. Rudnik se nalazi na granici između Općine Vareš i Općine Kakanj, u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode kojom se snadbijeva Općina Kakanj.
„Do danas nema adekvatne reakcije nadležnih i odgovornih kantonalnih i federalnih ministarstava i inspekcija, odnosno do danas nisu poduzete nikakve posebne mjere i aktivnosti kako bi se spriječilo ugrožavanje vodosnadbijevanja Kaknja pitkom vodom sa vodozahvata Bukovica iako su o svemu pismeno upoznati“, naveli su nedavno iz Vodokoma u Izvještaju prezentovanom Općinskom vijeću Kakanj.
Potrebna hitna reakcija
Iz Vodokoma su također upozorili da je trenutna situacija, posebno nakon otvaranja rudnika, zabrinjavajuća te je potrebna hitna reakcija na rješavanju brojnih problema – poput ispuštanja otpadnih voda iz rudnika u okolne vodotoke, ugroženosti rijeka Bukovice i Trstionice, bespravne sječe šume, nepropisnog odlaganja jalovine, ugroženosti eksploatacionim i drugim radovima rijeke Bukovice.
Skoro šest mjeseci nakon pustošenja državne šume na području Vareša od strane firme Adriatic Metals, Kantonalno tužilaštvo ZDK sjetilo se da pokrene postupke protiv ove firme.
Bez obzira na to, u odluci Biroa Stalnog komiteta Bernske konvencije navedeno je da je gola sječa šume u Varešu odobrena, što pogoršava potencijalne štete o fauni, flori i prirodnim resursima. Izražena je zabrinutost zbog navoda o klevetničkim kampanjama i strateškim tužbama protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv ekoloških aktivista.
Biro je primio na znanje zahtjev države BiH da se predmet odbaci, ali je podsjetio da prihvatljivost spisa predmeta za Bernsku konvenciju ne zavisi od pravnog ishoda pred nacionalnim sudovima. U svjetlu svega navedenog, Biro je pozvao nadležne da obustave sve štetne aktivnosti što bi moglo ugroziti biodiverzitet, divlje životinje i prirodna staništa.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
