”Konkurencija” su nam Albanija i Togo: Kako do novca za klimatske projekte?

Ovogodišnja konferencija produžena je za dva dana jer je potrajala diskusija o finansiranju prilagođavanja klimatskim promjenama, pa su za sljedeći samit, COP28, ostavljeni mnogi kontroverzni aspekti fonda, odnosno to ko sve treba da ga puni

U Egiptu je 20. novembra završena Konferencija o klimatskim promjenama COP27 (Conference of the parties – Konferencija stranaka zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama – UNFCCC), koja je trajala od 6. novembra.

Na uvodnom zasjedanju u Sharm el-Sheikhu sudjelovalo je više od 100 šefova država i vlada. Do kraja sastanka, koji je završen 20. novembra, više od 39 sati nakon planiranog zatvaranja, strane su usvojile 60 odluka. Delegaciju Bosne i Hercegovine sačinjavalo je osam članova – šest pomoćnika ministara i dva eksperta za klimu.

Pasti ispod dva stepena
Strane su, također, usvojile dvije sveobuhvatne krovne odluke, zajedno nazvane Plan provedbe Sharm el-Sheikha. Obje odluke odnose se na znanost, energiju, ublažavanje, prilagođavanje, gubitak i štetu, finansije i puteve do pravedne tranzicije.

Konvencija o klimatskim promjenama usvojena je u New Yorku u maju 1992., a potpisana na samitu u Rio de Janeiru u junu iste godine. Na snagu je stupila 21. marta 1994. Danas ima 192 države članice.

Osnovni cilj Konvencije je postići stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav

Osnovni cilj Konvencije je postići stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav. Ta razina treba se ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosustavu prilagođavanje klimatskim promjenama, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonomskog razvoja na održiv način.

U međuvremenu je održano više konferencija na najvišem nivou uz prisustvo državnika i eksperata iz navedenih zemalja. Na njima su donesena, osim Konvencije, još dva vrlo važna dokumenta: Kyoto protokol (stupio na snagu 2005.) i Pariski sporazum (stupio na snagu 2016. godine).

Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Pariski sporazum o klimatskim promjenama je klimatski sporazum potpisan na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Parizu 2015. Glavni cilj sporazuma je ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature ispod dva stepena Celzijusa, osiguravanje opskrbe hranom, ali i jačanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih promjena, razvoj novih zelenih tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama.

Doprinosi variraju
Konferencija u Egiptu se bavila konkretizacijom postavki ova dva dokumenta u smislu analize dosadašnjih rezultata i aktivnosti u narednom periodu.

S tim u vezi tretirane su sljedeće teme: djelovanje u vezi s klimom i ciljevima održivog razvoja; prilagođavanje i otpornost; jačanje kapaciteta; finansiranje klimatskih promjena; klimatska tehnologija; obrazovanje i mladi; spol; globalna procjena stanja; inovativnost; upotreba zemljišta; platforma za lokalne zajednice i starosjedilačko stanovništvo; tržišni i netržišni mehanizmi; ublažavanje; okean; ambicije i provođenje prije 2020.; nauka.

Cinizam: Jasno je da nisu isti ni doprinos zagađenju ni mogućnosti za njegovo smanjenje/EPA

Ovogodišnja konferencija je produžena za dva dana zbog usaglašavanja dokumenta o finansiranju.

Finansiranje klimatskih promjena odnosi se na lokalno, nacionalno ili transnacionalno finansiranje – izvučeno iz javnih, privatnih i alternativnih izvora finansiranja – koje nastoji podržati akcije ublažavanja i prilagođavanja koje će se baviti klimatskim promjenama. Konvencija, Protokol iz Kyota i Pariski sporazum pozivaju na finansijsku pomoć strana s više finansijskih sredstava onima koje su manje obdarene i ranjivije. Time se priznaje da doprinos zemalja klimatskim promjenama i njihova sposobnost da ih spriječe i da se nose s njihovim posljedicama veoma variraju.

Upravo komplikovanost sistema finansiranja, postojanje više fondova, otežavala je diskusiju. Način finansiranja tih fondova i koje države treba da uplaćuju sredstva diskusiju su produžili čitavu noć. Bilo je prijedloga da se i Kina i još neke zemlje u razvoju uključe u finansiranje.

Gdje su milijarde?
No, mnogi aspekti fonda koji se smatraju kontroverznim bit će predmet razmatranja na sljedećem samitu – COP28. Između ostalih, to se odnosi na način finansiranja fonda. Zapravo, jedno od ključnih pitanja jeste koje države trebaju uplaćivati novac u taj fond.

Neuspjeh razvijenih zemalja da ispune svoje obećanje, od 100 milijardi dolara za klimatsko finansiranje iz Kopenhagena 2009., nastavio je potkopavati povjerenje. Strane Pariskog sporazuma općenito se slažu oko glavnih stubova njegove provedbe: radnje za ublažavanje i prilagođavanje, te potpora zemljama u razvoju kroz finansiranje i druga sredstva provođenja. Na kraju je dogovor ipak postignut, a realizacija bi trebala biti orijentaciono do 2025.

Što se tiče Bosne Hercegovine, najveći problem su učestale suše i poplave. No, da bi realizovala pristup fondovima, treba da učini još neophodnih koraka.

Neuspjeh razvijenih zemalja da ispune svoje obećanje, od 100 milijardi dolara za klimatsko finansiranje iz Kopenhagena 2009., nastavio je potkopavati povjerenje

Na COP27 je prezentovana lista od četrdesetak zemalja koje su predale NAP (Nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama). Na njemu nema BiH. Međutim, Vijeće ministara BiH usvojilo je 26. oktobra Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH (NAP), sa Prijedlogom mjera, s ciljem postizanja ciljeva iz Pariskog sporazuma i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

To je podatak koji ohrabruje. Ali, ono što dalje predstoji je, na osnovu bosanskohercegovačkog NAP-a, priprema odgovarajućih projekata slijedeći odgovarajuće međunarodne standarde i kandidovanje tih projekata na odgovarajuće fondove, kako one predviđene Pariskim sporazumom i odlukama COP27, tako i na fondove EU. Sve u svemu, treba požuriti, jer je lista zemalja u razvoju, od Albanije do Tonge u Tihom okeanu, prilično duga. No, svaki put počinje prvim korakom. Idemo dalje!
Prenosi bhdani.oslobodjenje.ba