(VIDEO) Nafta u Tuzli sama izlazi iz zemlje. Za duboke bušotine i iskopavanje država nema novca?

Svjetska energetska kriza, uz gotovo svakodnevna poskupljenja energenata, nagnala je većinu zemalja da se maksimalno oslone na vlastite energetske resurse. Mi sve svoje prirodne potencijale nismo još dovoljno ni istražili.

Primjer su nalazišta nafte na području TK-a, gdje su obimnija istraživanja počela još u austrougarsko doba i kada je gotovo 2 godine vršena skromna eksploatacija pa i prerada nafte. Od tada pa do danas su u nekoliko navrata počinjana ozbiljnija istraživanja, ali nisu dovedena u potpunosti do kraja, piše Federalna.

Hajrudin Bilalić je prije 25 godina doselio na imanje u naselju Bare kod Tuzle. Vrlo brzo uočio je nešto neobično na mjestu na kojem je planirao da se bavi poljoprivredom: „Čistio sam i slučajno drugi dan se pojavi neka mrlja i od tada nikada više nije stalo. Neka materija postoji, nije da je sezonski ili prolazno već uvijek. Ljeti se pojavljuje u tečnom stanju, sada je zimski period pa je malo čvršće. Žalosno je što samo tako odlazi, a niko ništa ne iskorištava u ovim vremenima“.

Radi se o naftnim bušotinama od oko 1.000 metara dubine i nafti koja sama izlazi na površinu zemlje, a koje su do sada posjetili mnogobrojni stručnjaci i znatiželjnici. Za sada postoje pretpostavke, ali ne i sigurni dokazi da bi se moglo raditi o značajnim nalazištima.

„Na osnovu regionalnih istraživanja iz 1990. godine, gdje su sintetizirana sva ranija istraživanja, izdvojene su 4 strukture koje su opisane kao perspektivne i iz koje bi bilo opravdano bušiti. Jedna od njih je u tuzlanskom bazenu i procijenjene rezerve iznose 99,8 miliona barela“, navodi Vedad Demir, direktor Federalnog zavoda za geologiju.

Prof. dr. Izudin Đulović, sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, smatra kako potrebno bušiti znatno dublje i, s obzirom na geološku građu ovog prostora, eventualno bi se na tim većim dubinama moglo nešto očekivati: „Međutim, ta istraživanja su vrlo zahtjevna, vrlo kompleksna, rizična i veoma skupa. Jedna bušotina od 3, 4 ili 5 kilometara košta nekoliko desetina miliona maraka“.

Upravo zbog toga Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH je početkom 2020. raspisalo međunarodni javni poziv naftnim kompanijama za dodjelu koncesije za istraživanja i eksploataciju nafte i plina na području Federacije. Međutim, zbog pandemije, poziv nije bio uspješan.

„Finansijski izazovi, zatvaranje granica i drugi razlozi doveli su do toga da nije bilo pristiglih ponuda na objavljeni javni poziv koji je bio otvoren do kraja 2022. Nakon toga nije objavljivan novi javni poziv. Trebalo bi svakako očekivati da se otvori novi javni poziv. Međutim, u ovom trenutku nije poznato kada će biti objavljen“, ističe Demir.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da se na teritoriji Federacije potencijalna nalazišta nafte i plina, osim u Panonskom bazenu, nalaze se i na području Dinarida.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79