Oči domaćih drvoprerađivača uperene u Sarajevo
Iako se već godinama zagovara privremena zabrana izvoza trupaca i drugih šumskih sortimenata iz Bosne i Hercegovine, to još nije učinjeno, a domaći drvoprerađivači sve teže nabavljaju sirovine za preradu drveta.
Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, rekao je da ukoliko se ne zabrani izvoz trupaca iz BiH biće veliki problem u nabavci za domaće prerađivače.
“Aktivnost zabrane izvoza šumskih sortimenata započeli smo još prije pandemije virusa korona i tu su bili uključeni resorna ministarstva i udruženja koja djeluju u okviru privrednih komora, te su održane zajedničke sjednice Vlade RS i Vlade FBiH. Nakon usaglašavanja mi smo imali mjeru da se na dvije godine donese zabrana izvoza šumskih sortimenata iz BiH, te da se proizvodi sa niskom fazom pojave, uključujući drvo, plate taksom, međutim tada je došlo do tranzicije vlasti i pojavila se pandemija”, pojašnjava Šinik.
Prema njegovim riječima, 2021. godina donijela je oporavak drvoprerađivačke industrije u RS i dobru potražnju na inostranom tržištu te se nastavilo sa stopom rasta, ali osnovni problem je bio kako obezbijediti dovoljne količine u snabdijevanju šumskim sortimentima.
“Ipak, vidjelo se da jedan dio izlazi iz BiH u kojem javne šume ne učestvuju u izvozu, ali jedan broj neodgovornih kupaca, umjesto da prerađuje, to preprodaje i izvozi. To je nedopustivo, postoje pravila i u ugovoru stoji da ‘Šume RS’ prekinu snabdijevanje i raskinu ugovore s onima koji kupuju, a ne prerađuju drvne sortimente”, naglasio je Šinik.
Dodaje da ostaje nada da se u ponovljenom glasanju koje bi trebalo da bude na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH donese odluka da se zabrani izvoz trupaca, makar do 31. decembra ove godine, iako se traži da to bude na dvije godine kao što su uradile zemlje u okruženju.
Vildan Hajić, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH, istakao je da izvoz trupaca nije veliki, ali problem je što puno drvoprerađivača prodaje drvo kao primarni proizvod ili rezanu građu koja se puno izvozi i onda finalni prerađivači imaju problem sa nedostatkom sirovine.
“Problem je i što finalni prerađivači u datom momentu ne mogu postići cijenu koju mogu primarni proizvodi na inostranom tržištu, i onda se primarnim prerađivačima više isplati da to prodaju na primjer za Albaniju, jer im je puno bolja cijena nego što bi im dali naši primarni prerađivači. Možda bi se tu moglo uvesti neko subvencionisanje na razliku izvozne i domaće cijene kako bi ta roba na dodatnoj preradi ostajala u BiH i to bi bilo možda najbolje rješenje, ali je to u ovom momentu veoma teško”, naveo je Hajić.
Kazao je da je na tržištu velika potražnja za drvnim sortimentima i oblovinom te je samim tim i veliki pritisak na javnost.
“Zabrana izvoza trupaca je dobra da imamo zakonsku regulativu, ali i bez te odluke nije neka prevelika šteta jer je procenat izvoza veoma mali. Mi imamo dosta rezane građe koja se izvozi i poluprerađene robe, bez dodatne finalne prerade, a imamo finalnih prerađivača koji imaju potrebu za tom robom”, dodao je Hajić.
Podsjećamo, Vlada RS je tražila od Savjeta ministara BiH da se zabrani izvoz šumskih drvnih sortimenata u cilju razvoja domaće drvoprerađivačke industrije, ali Savjet ministara 18. marta to nije izglasao jer su protiv bili ministri iz FBiH.
