Prijeti li BiH veća nestašica lijekova?

Privremene nestašice lijekova su problem koji je prisutan širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Agencija nadležna za regulaciju lijekova u ovoj zemlji dosad je uspješno rješavala ove situacije, intervenirajući u oko 170 slučajeva prošle godine. Kada proizvođači obavijeste Agenciju o nestašici određenog lijeka, Agencija traži alternative, poput generičkih paralela ili sredstava za tretman istih bolesti, kako bi osigurala dostupnost lijeka pacijentima.

Nestašice lijekova u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, često su uzrokovane povećanjem troškova proizvodnje zbog inflacije te nedostatkom repromaterijala i sirovina.

Veletrgovci upozoravaju da je globalno narušen lanac snabdijevanja lijekovima, što je posljedica pandemije i aktuelnih ratova na evropskom kontinentu. Ovo je dovelo do zavisnosti od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci, što dodatno komplicira situaciju.

Iako veletrgovci izražavaju nezadovoljstvo maržama i upozoravaju na moguće narušavanje kontinuiteta u snabdijevanju, Agencija za lijekove tvrdi da takve tvrdnje nisu utemeljene. Trenutno se čini da građani Bosne i Hercegovine još uvijek ne osjećaju značajne poremećaje na tržištu lijekova.

Što se tiče budućnosti, nadležni i drugi akteri u ovoj oblasti ističu da je teško precizno predvidjeti veće nestašice lijekova. Situacija se stalno mijenja, a problemi sa nestašicama su veći u nekim zemljama EU nego u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče navodnog neravnomjernog plasmana lijekova zbog različitih maloprodajnih marži u dva entiteta, Agencija za lijekove ističe da određuje veleprodajne cijene, dok maloprodajne marže propisuju entitetska ministarstva zdravlja.