Proizvođači krompira ne pamte lošiju godinu
Ove godine poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s velikim izazovima zbog ekstremnih vremenskih uslova. Tropske temperature, praćene dugotrajnom sušom, značajno su smanjile prinos krompira. Mnogi proizvođači bilježe teške gubitke, jer je rod na nekim parcelama potpuno uništen.
U Crnjelovu kod Bijeljine, semberski povrtar Rade Mihajlović opisuje tešku situaciju na svom imanju. Početni prinos je bio 6 tona po dunumu, ali sada je smanjen na 4 tone.
“Zemlju smo morali prvo dobro natopiti vodom da bismo uopšte mogli da krompir vadimo. Posijali smo oko 96 dunuma, a za vađenje nam je ostalo još oko 50 dunuma. Krompir je dobrog kvaliteta, ali cijena je pala sa početnih 0.80 KM na 50 pa i 40 pfeninga po kilogramu,” kaže Mihajlović za InfoBijeljina.
Slična situacija je i na njivi Emina Hamzića iz Velike Obarske, gdje su tropske temperature svedene prinos na tonu i po po dunumu.
“Sa oko 20 dunuma očekivao sam od 10 do 12 vagona, a suša je učinila svoje. Sve agrotehničke mjere sam preduzeo, ali protiv prirode se ne može,” kaže Hamzić.
Direktor Poljoprivredne zadruge “Agrofarmer” Mujo Bogaljević ističe da su dvomjesečna suša, tri toplotna talasa i pojava krompirovog moljca značajno uticali na prinos.
“Oko 80 odsto roda je loše. Moramo ga izvaditi jer ako ostane u zemlji, ugroziće narednu kulturu. Izvjesno je da moramo tražiti kulture koje imaju kraću vegetaciju,” naglašava Bogaljević.
Problemi se javljaju i kod proizvođača i prerađivača. Fabrika u Janji, koja je obezbijedila repromaterijal za 50 kooperanata na 500 dunuma, suočava se s ozbiljnim problemima. Kooperanti su očekivali prosječan rod od tri do tri i po tone po dunumu, ali neće imati ni 10 do 20 odsto. Na nekim parcelama šteta je potpuno prisutna.
Agronom Vanja Nestorović ukazuje na dodatne poteškoće u skladištenju krompira.
“Krompir se vadi na izrazito visokim temperaturama pa proizvođači moraju da paze da se što manje krtole oštećuju i da prilikom skladištenja obezbijede optimalnu temperaturu i vlažnost vazduha,” savetuje Nestorović.
Prepreke su prisutne i za povrtare koji su zasijali rane sorte. Iako će podsticaji Ministarstva poljoprivrede pomoći u ublažavanju gubitaka, mnogi proizvođači računaju na raniju isplatu tih podsticaja kako bi mogli nesmetano nastaviti s novim proizvodnim ciklusom.
