Godine 2017, kada su prvi put sankcionirani, očekivanja javnosti i širokih narodnih masa su bila velika, a zatim je uslijedio niz sankcija brojnim političarima koje su vremenom postale predmetom ismijavanja.
Međutim, situacija se promijenila s dolaskom bankovne blokade koja je ozbiljno uzdrmala politički pejzaž u Bosni i Hercegovini.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bio je među prvima koji su se suočili s američkim sankcijama, koje su se kasnije proširile i na druge političke aktere.
Dodik je prvobitno odlučno odbacio optužbe, ali su sankcije postale sve ozbiljnije s vremenom.
Odvjetnici i suradnici Milorada Dodika pokušali su promovirati bahatu retoriku, prihvatajući sankcije kao svojevrsno priznanje hrabrosti i lojalnosti. Međutim, situacija je postala ozbiljnija kada su se sankcije proširile i na bankovni sektor Bosne i Hercegovine.
Bankovna blokada, koja je stupila na snagu u martu 2024. godine, izazvala je veliki potres u političkim krugovima. Članovi Predsjedništva, poput Željke Cvijanović, shvatili su ozbiljnost situacije, dok su banke morale provesti sankcije pod prijetnjom vlastitog kažnjavanja.
Cvijanović je izrazila duboku zabrinutost zbog kršenja osnovnih ljudskih prava koje su proizašle iz bankovne blokade, naglašavajući brutalnost i nedostatak poštovanja prema građanima Bosne i Hercegovine.
