Šarolika procjena: Šta građane BiH očekuje po pitanju plaća i cijena u naredne dvije godine

Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH dala je predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2023. godine.

U Informaciji o perspektivama za BiH od 2021. do 2023. godine navode se procjene šta će se dešavati, između ostalog, sa bruto domaćim proizvodom, industrijskom proizvodnjom, direktnim stranim ulaganjima, ali i cijenama i tržištem rada.

Vidljivo je da nam je prognoziran blagi oporavak, ali i istaknuto da će sve ovisiti o svjetskim dešavanjima, pandemiji koronavirusa, odnosno o tome da li će se ona produžiti, te o vakcinaciji, piše Faktor.

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, u periodu 2021-2023. godina u Bosni i Hercegovini se očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta sa prosječnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri posto na godišnjem nivou.

– Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija – piše u informaciji dostavljenoj Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kada je u pitanju tržište rada, navodi se da se, uz bolju poslovnu klimu, očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plaća od tri do 3,2 posto, uz sporiji realni rast zbog inflacije.

– Međutim, ekstenzija (produžavanje) trenutnih dešavanja povodom COVID-19, kao i vrijeme početka vakcinacije, mogli bi se loše odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine, a potom i tržište rada. Uz niži ekonomski rast od pretpostavljenog, broj zaposlenih bi mogao biti niži od očekivanog. Osim toga, smanjenje radne snage (migracije) i stepen implementacije planiranih strukturnih reformi mogao bi uticati na dešavanja na tržištu rada – istaknuto je u informaciji.

Što se tiče cijena, nazačeno je da Evropska komisija u ovoj godini očekuje rast inflacije (opći nivo cijena) u Evropskoj uniji od 1,3 posto, dok bi i cijena sirove nafte mogla biti veća za 3,1 posto i iznositi 43,1 dolara po barelu.

Tek uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane, u Bosni i Hercegovini se može očekivati inflacija do 1,2 posto 2021. godini, a u periodu od 2022. do 2023. godine oko 1,3 do 1,4 posto.

– Ukoliko bi cijene sirove nafte i hrane bile drugačije od pretpostavljenih u osnovnom scenariju, to bi se odrazilo na ukupan nivo cijena u Bosni i Hercegovini. Osim toga, promjena cijena domaćih faktora koji određuju inflaciju (akcize na pojedine proizvode, cijene komunlija i sl.) determinisat će nivo cijena u Bosni i Hercegovini – stoji u informaciji.

Direkcija za ekonomsko planiranje napomenula je da se globalna ekonomska kriza, prouzrokovana pandemijom, u 2020. godini odrazila i na vrijednost direktnih stranih ulaganja koja su u prvom polugodištu zabilježila pad od 49 odsto.

– Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom periodu, što će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastruktume objekte). Tako bi se prolongirala realizacija, za naredni period najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj – Vukosavlje – Brčko i autoputa Banja Luka – Prijedor – ukazali su iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Navode pak da bi primjena novootkrivene vakcine, uz masovnije sticanje imuniteta populacije u svijetu, mogla podstaći značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama.

– Time bi došlo i do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva i infrastrukture, te posebno oblasti turizma i usluga (koji su trenutno najviše pogođeni krizom) – zaključili su u Direkciji za ekonomsko planiranje.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79