Šta kriju u SDP-u: Pročitajte Nikšićevu izjavu koja je objavljena pa uklonjena sa stranice stranke

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u izjavi za medije tokom tradicionalnog novogodišnjeg prijema, govorio je o političkoj situaciji u BiH, na dan kad je Narodna skupština RS-a usvojila Zakon o nepokretnoj imovini.

Tada je Nikšić kazao nešto što je problematizirano jučer, nakon što su, ponajviše mediji, govorili o pogubnosti politike vlasti u Republici Srpskoj, koja želi, uprkos odlukama najvišeg državnog suda koji se bavi pitanjima usklađenosti propisa sa Ustavom BiH, imati vlastitu imovinu.

Na zvaničnoj stranici SDP-a, tada je objavljeno da je Nikšić naglasio da je konačno vijeme da se u BiH pruži šansa kompromisu i dogovoru:

“Pri tom ne mislim na bilo koji narod ili na bilo koji dio BiH, nego na cijelu BiH i sve ljude u njoj. Kakve koristi od toga na koga će se knjižiti neka njiva, ako nema ljudi u BiH? A zahvaljujući politikama koje smo dosad imali, svađama, prepucavanjima te nesaradnji iz ove zemlje odlaze svi građani, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati”.

Danas, tog dijela komentara na stranici SDP-a nema.

Sudeći prema kritikama koje su Nikšiću upućene nakon ovakve izjave, jasno je i zašto bi ona u jednom dijelu bila izbrisana piše Klix.

Nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila sporni Zakon o nepokretnoj imovini kojega je ranije u sličnom tekstu van snage stavio Ustavni sud BiH, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić uputio je zanimljiv komentar.

Zakon o nepokretnoj imovini RS-a Ustavni sud BiH u septembru je stavio van pravne snage budući da entiteti nemaju ustavnu nedlažnost u regulisanju pravne materije koja je nadležnost države.

Jasno je da je na državnom nivou veoma teško doći do konsenzusa i donijeti zakon koji bi konačno regulirao pitanje državne imovine budući da akteri uključeni u tu problematiku nemaju interes raditi nešto što po njima predstavlja jačanje države, iako je sasvim jasno da entiteti kao administrativne jedinice unutar države nikada ne mogu imati njena obilježja, što predstavlja i definirana državna imovina.

Takvo pitanje već se pokušalo riješiti kroz rad Komisije za državnu imovinu. Djelovao je i visoki predstavnik, a Ustavni sud je naglasio da je obaveza riješiti pitanje državne imovine što je prije moguće.

Lako je povjerovati u tvrdnje poslanika SNSD-a da je ponovno usvajanje spornog Zakona o nepokrenoj imovini RS-a prije svega politička odluka.

To predstavlja još jedno poigravanje sa navodnim kompromisima koji se moraju postići sa snagama koje rade sve kako bi umanjile pravni subjektivitet države te ojačale pozicije entiteta, naglašavajući tako narativ dekonstrukcije istovremeno, načelno biti u korist “onoga oko čega se možemo dogovoriti”.

Iako su mnogi kritizirali stranke Osmorke da naivno ulaze u političke aranžmane sa strankama sa kojima niko ne može funkcionirati osim u uskoj traci više tehničkih, nego političkih pitnja, nepokretna imovina prvi je veliki test za novu koaliciju na državnom nivou. Ili nije?

Zašto je imovina važna?

U periodu od kraja decembra 1991. godine do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, nestale su brojne zadruge, preduzeća i slične organizacije koje su bile vlasnici određene imovine. I ne samo oni kao pravna lica. Nestale su i kompletne porodice, čija je imovina ostala bez nasljednika koji bi za nju mogli plaćati porez (što je norma u RS-u).

Na taj način, zbog objektivnih razloga nemogućnosti popisa imovine, koja je državna, neutvrđeni broj jedinica nepokretne imovine ostao je neupisan u za to relevantne evidencije.

Državna imovina ne može biti upisana na entitet zbog zabrane raspolaganja do donošenja zakona o imovini na državnom niovu, što je ostavilo dovoljno prostora entitetskim vlastima da same definiraju šta je to propušteno, a zbog nedostatka upisa vlasništva bi moglo biti entitetska imovina.

Njive ili oranice

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić na dan usvajanja zakona koji definira nepokretnu imovinu RS-a, na novogodišnjem prijemu njegove stranke, kazao je:

“Kakva korist od toga na koga će se knjižiti neka njiva, ako nema ljudi u Bosni i Hercegovini”.

Postoji razlog zašto nema ljudi u BiH. Prvenstveno zašto nema nekih ljudi u entitetu Republika Srpska. Zapravo, zašto ih nema objasnili su i međunarodni krivični sudovi.

Zbog toga je svaka njiva veoma važna jer je ona jedina ostala da bude simbol države uime ljudi kojih više nema.

Da li kompromis sa koalicionim partnerima znači i da ćemo zaboraviti sve što se dogodilo do te mjere da zarad “nove političke klime” zaboravljamo historiju?