Šta Zeleni mogu donijeti Evropi i BiH
Predstavnici tzv. “semafor” koalicije u Njemačkoj, koju čine SPD, FDP i Zeleni, prethodne sedmice dogovorili su sporazum na osnovu kojeg bi se trebala formirati nova vlada, na čijem čelu bi trebao biti lider SPD-a Olaf Scholz.
Ipak, ono što su mnogi primijetili jeste to da će u narednom periodu njemačkom diplomatijom umjesto kadrova SPD-a rukovoditi stranka Zelenih. Također, prema planu “semafor” koalicije, poziciju šefice diplomatije Njemačke umjesto Heika Maasa (SPD) u narednom periodu trebala bi preuzeti predsjednica Zelenih Annalena Baerbock, što će svakako doprinijeti i ulasku njemačke diplomatije u jednu potpuno novu fazu.
Povodom “zelenog” preuzimanja njemačke diplomatije i očekivanja od Annalene Baerbock na ovoj izuzetnoj važnoj poziciji, za Klix.ba govorio je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu.
Na početku razgovora Ćerimagić naglašava kako se prije samog formiranja vlasti dugo pričalo o tome ko bi trebao preuzeti poziciju šefa diplomatije te da su Zeleni dugo pretendirali na ovo mjesto unutar vlade.
“Zeleni su još i prije izbora pokazivali ozbiljne ambicije da preuzmu resor vanjske politike u novoj saveznoj vladi Njemačke. S obzirom na to da su prvi put u historiji na saveznom nivou tri stranke -Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – sastavljale novu vladu, i to nakon 16 godina prvi put bez CDU i CSU, bilo je teško znati šta će na kraju biti”, pojašnjava Ćerimagić na početku razgovora.
Za razliku od dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Heika Maasa, koji je slovio za mirnog i pragmatičnog diplomatu, Baerbock predstavlja dijametralno suprotan karakter.
Liderka Zelenih u prošlosti se kroz svoje aktivnosti u Bundestagu nametnula kao osoba izuzetnih retoričkih sposobnosti, što su osobine koje bi mogle unijeti novu dimenziju na poziciji šefice diplomatije Njemačke, koju bi Baerbock trebala preuzeti i to u trenutku kada se pred Evropom nalaze brojni diplomatski i vanjskopolitički problemi.
“Najčešća kritika koju možete čuti o dosadašnjoj njemačkoj vanjskoj politici je da se radi o neodlučnoj ili reaktivnoj i gotovo stidljivoj vanjskoj politici. Razloga za takav pristup je puno, ali najvažniji leži u nasljedstvu Drugog svjetskog rata. Ne treba zaboraviti da Njemačka nije stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Zbog ova dva razloga njen pristup najčešće ide kroz EU te kroz transatlantsko partnerstvo, odnosno NATO. To podrazumijeva dosta uvjeravanja partnera i kompromisa. Ministarstvo vanjskih poslova pod Zelenim ima ambiciju da odgovori na kritiku o neodlučnoj i reaktivnoj vanjskoj politici. Očekivanje je da će se Njemačka vanjska politika i dalje oslanjati na EU i transatlantske strukture. U svakom slučaju, biti će sklonija jasnijim pozicijama i preuzimanju rizika”, pojašnjava naš sagovornik.
Stav prema Zapadnom Balkanu
Buduća šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock kao članica Bundestaga učestvovala je u brojnim raspravama koje su se odnosile na pitanja i probleme Zapadnog Balkana.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, Baerbock je 2017. godine bila inicijator rasprave pod nazivom “Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini” gdje je zajedno s ostalim predstavnicima ove stranke u 25 pitanja upućenih Angeli Merkel tražila da se njemačka vlada očituje o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH kada je riječ o proslavi neustavnog 9. januara, ali i o drugim problemima koji prije svega dolaze zbog stavova srpskih predstavnika unutar BiH.
Sada, nakon dugo vremena, Zeleni i Annalena Baerbock će imati priliku da na Zapadnom Balkanu djeluju direktno kroz vlast, a Ćerimagić ističe kako koalicioni partneri u Njemačkoj imaju podijeljena mišljenja o državama Zapadnog Balkana.
“Mogućnost Njemačke i EU da utiču na odnose na Zapadnom Balkanu, ali i u BiH, od kraja ratova ovisila je od obećanja članstva u EU. Svjedoci smo da u zadnjih 5 – 6 godina to obećanje se istopilo. Zbog toga je za region najvažnije da li će, kada i kako to obećanje biti oživljeno. U pregovore o novoj koaliciji Zeleni i Liberali su po pitanju proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana ušli sa dosta suprotnim pozicijama. Dok obje stranke podržavaju perspektivu članstva u EU, Zeleni su već odavno poznati kao iskreni i vrlo glasni zagovornici proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana”, pojašnjava u razgovoru Ćerimagić.
Ipak, Liberali (FDP) na čelu s Christianom Lindnerom imaju nešto drugačije stavove.
