Sud u Sarajevu krije presude Asimu Sarajliću i Amiru Zukiću!
Općinski sud u Sarajevu smatra da bi objavljivanje prvostepenih presuda, koje su već pročitane u sudnici, u dva prilično javna suđenja moglo uticati na donošenje drugostepene presude, a ne vidi ikakav javni interes da ih dostavi medijima. U takvom stavu prati ih dio sudova, ali je praksa prilično različita u Bosni i Hercegovini, pokazuje analiza Detektora.
Brojni novinari prisustvovali su izricanju prvostepenih presuda bivšem i sadašnjem visokom zvaničniku SDA, ali kada su novinari Detektora zatražili kopije sudijskih odluka, Općinski sud u Sarajevu ih je odbio dostaviti, s obrazloženjem da je u toku žalbeni postupak i da ne postoji javni interes.
U rješenju o zahtjevu za slobodan pristup informacijama koje je dostavljeno iz ovog suda, odgovoreno je da se on odbija jer je utvrđeno da se radi o nepravosnažnim presudama na koje je izjavljena žalba, te da je transparentnost rada Prvostepenog suda u konkretnim krivičnim predmetima bila obezbjeđena.
To u stvarnosti znači da su novinari mogli prisustvovati izricanju presude, koje je po pravilu javno, ali ne i dobiti je napismeno.
Brankica Spasenić, novinarka iz Banje Luke, neprijatno je iznenađena ovakvom odlukom Suda.
“Posebno imajući u vidu o kakvim optuženima se radi i predmetima koji su zaista imali veliko interesovanje javnosti u cijeloj zemlji”, kaže ona za Detektor.
Krajem aprila su novinari Detektora zatražili od Općinskog suda u Sarajevu dostavljanje dvije prvostepene presude – Amiru Zukiću i ostalima, koja je izrečena krajem jula 2022., te Asimu Sarajliću i drugima od 10. februara ove godine.
Ali Općinski sud je zaključio da u konkretnim slučajevima nije postojao poseban javni interes i da traženu informaciju treba zaštititi u interesu postupka donošenja pravosnažne odluke.
Advokatica Nina Karačić, koja zastupa jednog od optuženih u predmetu Sarajlić i drugi, te postupa kao dodatni branilac u predmetu Zukića i ostalih, kaže da se ne može govoriti samo o dostavljanju i objavljivanju presude zbog javnog interesa, bez da se govori o nužnosti objektivnog, nepristrasnog i stručnog pristupa onoga koji takvu informaciju dobije, i kasnije je u nekom obliku dalje prenese u javnost.
“Kao branilac, ne smatram da dostavljanje sudske presude medijima može imati bilo kakav negativan uticaj na kvalitet žalbe i žalbenog postupka. Sadržaj žalbe uglavnom ne korespondira sa sadržajem eventualnih novinarskih analiza presude”, kaže Karačić.
Općinski sud u Sarajevu krajem jula prošle godine proglasio je Amira Zukića, Safeta Bibića, Eseda Džananovića, Ramiza Karavdića i Senada Traku krivima za primanje dara i nezakonito posredovanje prilikom zapošljavanja 2016. godine. Osuđeni su na zatvorske kazne od godinu i po do šest godina zatvora.
Asim Sarajlić i Nedžad Trako oslobođeni su prvostepenom presudom.
Početkom februara ove godine, u drugom predmetu Sud je donio nepravosnažnu presudu kojom je Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića oslobodio optužbi za davanje dara i drugih oblika koristi.
Oba suđenja pratio je veliki broj novinara.
Čitav tekst pročitajte OVDJE.
