Sve više nasilja u BiH: Zašto kriminalce redovno puštaju na dopuste iz zatvora?
Problem nije u Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, smatra advokat Damir Alić, već u praksi da su kazneno-popravni zavodi puštanje zatvorenika na redovne dopuste pretvorili u nešto više od privilegije
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je zatražilo od Općinskog suda Tuzla mjeru jednomjesečnog pritvora za Elvisa Selimovića. Riječ je o višestruko osuđivanoj osobi za različita krivična djela koja je minulog vikenda, tokom zatvorskog dopusta, nasilničkim ponašanjem nanijela materijalnu štetu, ugrozila sigurnost građana i zaprijetila policiji tokom akcije hapšenja.
Ovaj slučaj samo će biti dodat u njegov kriminalni dosije. Pitanje je da li će spriječiti ponavljanje ovih djela u budućnosti, javlja BHRT.
Eklatantni primjeri nasilja
-Imamo eklatantne primjere nasilja, ne samo u ovom obliku, nego imali smo u posljednjih nekoliko mjeseci teške oblike krvnih delikata, ubistava i žena i muškaraca, tako da ono što Tužilaštvo radi je represija. Mi se bavimo posljedicom, procesuiramo takve osobe, međutim sve druge institucije i mehanizmi unutar institucija sistema bi trebali da poduzmu određene mjere, kaže Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK.
Problem nije u Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, smatra advokat Damir Alić, već u praksi da su kazneno-popravni zavodi puštanje zatvorenika na redovne dopuste pretvorili u nešto više od privilegije.
-Imamo situaciju da osuđene ubice za krvne delikte, za seksualne delikte, redovno izlaze na slobodu jer odbiju nekakvu pozitivnu ocjenu unutar zatvorskog sistema, da su oni primjereni zatvorenici, a zapravo se olako shvata njihovo teško krivično djelo koje su učinili, pa ih onda puštaju na slobodu i onda oni čine nova krivična djela, tvrdi Alić.
Ubistva na javnim mjestima, poput ubistva na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu, kao i nasilničkog ponašanja u Tuzli, bilo je uvijek i uvijek će ih biti, ali sociologe zabrinjavaju trendovi prisutni u postratnom bh. društvu.
Ne bavi se suštinom problema
-Ono što zabrinjava je, recimo, porast tih narkotičkih sredstava koje se nalaze na cesti. Ali, evo svjedočimo i optužbama da droga ulazi upravo preko vrha, i to političkog vrha, naše države. Da li je to tačno ili nije istraga će pokazati, ali dovoljno je da imamo opravdanu sumnju da oni koji odlučuju o našim sudbinama u stvari rade na širenuju, na kriminalu na nekom ličnom interesu i zaradi, kaže sociolog Smiljana Vovna.
Već godinama slušamo upozorenja da se institucije države i društvo u cjelini ne bave suštinom problema, već reaguje samo na posljedice incidentnih slučajeva.
Umjesto bavljenja obrazovnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima, agresivno dominantna politika nacionalnih podjela je zarobila javni prostor, skrivajući pri tom vješto stvarne probleme građana.
