U Kantonu Sarajevo, sistematska deratizacija nije sprovedena prošle godine, a niti su proljetne deratizacije ove godine na vidiku. To postavlja osnovu za moguću pojavu različitih oblika zaraze, uključujući mišiju groznicu, salmonelozu, trihinelozu, brucelozu i druge ozbiljne zdravstvene probleme za građane.
Profesorica dr. Aida Kustura s Katedre za animalnu proizvodnju i biotehnologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, ističući za N1, upozorava na ozbiljnost situacije.
Ona ističe da visoki potencijal razmnožavanja glodara dovodi do brze reprodukcije, gdje se od jednog para štakora može razviti najezda u samo nekoliko mjeseci.
“Sistematska deratizacija se provodi na tri vrste štetnika – smeđi norveški pacov, crni tamanski pacov i kućni miš. Uz hiperpopulaciju ovih štetnika, mišija groznica se često javlja u proljeće i jesen, dok su prisutne i druge bolesti poput trihineloze i bjesnila. S obzirom na visok broj glodara, važno je prekinuti njihov reproduktivni lanac kako bi se spriječilo širenje u nastambama ljudi”, navodi dr. Kustura.
Iako je sistematska deratizacija zakonska obaveza i provodi se dva puta godišnje, nedostatak provođenja ove mjere u KS-u ukazuje na ozbiljan problem.
Stručnjaci ističu važnost angažovanja kompanija sa stručnim osobljem i primjenom sigurnih sredstava za deratizaciju kako bi se zaštitila javna površina i objekti od općeg i zajedničkog interesa, te osigurala sigurnost ljudi i domaćih životinja.
