U Izolatoriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu hospitalizirano je 90 osoba, od kojih 19 koriste mehaničku potporu respiratora pri disanju.
Na Ginekološko akušerskoj klinici obavljen je porod trudnice koja je pozitivna na koronu.
“Porođena je i jedna COVID pozitivna trudnica”, podvukla je prof. dr. Sebija Izetbegović.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) tokom noći završio je testiranje još 522 uzorka na koronavirus.
Od toga 331 je pozitivno na COVID-19.
Kako je za portal Radiosarajevo.ba potvrdila generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, ponovo najveći broj zaraženih zabilježen je u Kantonu Sarajevo – čak 301 osoba pozitivna na COVID-19.
“Pozitivnih na koronavirus ima i u Kaknju 15, Goraždu 11, Zenici, Olovu, Doboj Istoku i Busovači po jedno”, dodala je prof. dr. Izetbegović za RadioSarajevo portal.
Trudnoća je fiziološko stanje koje predisponira ženu virusnim infekcijama. Osim utjecaja COVID-19 infekcije na zdravlje trudnice, postoji zabrinutost vezano uz potencijalni utjecaj na fetalne i neonatalne ishode, stoga trudnice spadaju u skupinu koja zahtjeva specijalnu pozornost u smislu prevencije, dijagnoze i zdravstvenog praćenja.
Postoji ograničeni broj studija koje opisuju utjecaj koronavirusa na tijek trudnoće. Ono što je poznato jest da su kod trudnica oboljelih od SARS-a i MERS-a zabilježene veće komplikacije u usporedbi sa ženama koje nisu bile trudne. Shodno tome, valja obratiti pažnju i na infekciju novim koronavirusom koji pokazuje genetske sličnosti.
Tijekom COVID-19 epidemije, svakoj trudnici tijekom rutinskog pregleda u trudnoći potrebno je uzeti detaljnu anamnezu o prethodnim putovanjima, njihovim zanimanjima, mogućnosti izloženosti infekciji, značajnim socijalnim kontaktima i mjestu stanovanja te eventualnim kliničkim simptomima zaraze SARS-CoV-2.
Zbog fizioloških promjena imunološkog i kardio-pulmonalnog sustava u trudnoći, trudnice su sklonije razvoju težih oblika respiratornih infekcija. Treba naglasiti da je, prema do sada prikupljenim podacima, utjecaj COVID-19 infekcije na trudnice manje izražajan.
Do sada objavljeni podaci o zaraženim trudnicama s COVID-19 virusom u trećem tromjesečju govore o lakšim simptomima, većinom samo febrilno stanje (povišena tjelesna temperatura) i kašalj. Ostali simptomi uključivali su mialgiju (bolove u mišićima), opću malaksalost, grlobolju, proljev i kratkoću daha.
Kako dijagnosticirati COVID-19 infekciju u trudnoći?
Laboratorijski krvni nalazi kod oboljelih trudnica ukazivali su na limfopeniju (snižene vrijednosti limfocita) i povišenu vrijednosti C-reaktivnog proteina (CRP), a nalazi računalne tomografije prsnog koša prikazivali su višestruka zasjenjenja u plućima.
Upravo radiološki prikaz prsnog koša, odnosno CT skeniranje, jest korak neophodan za evaluaciju COVID-19 pneumonije kod svih trudnica sa sumnjom na COVID-19, zatim kod trudnica s vjerojatnom infekcijom i/ili potvrđenom COVID-19 infekcijom. Doze zračenja CT snimanja na fetus su zanemarive; naravno, uz primjenu svih mjera zaštite od rentgenskog zračenja (kratko izlaganje samo prsnog koša, zaštitna pregača preko trbuha trudnice), a sve prema preporuci i uputi specijalista radiologa.
Sve trudnice sa sumnjom, vjerojatnošću ili potvrđenom COVID-19 zarazom moraju se od početka liječiti u tercijarnom bolničkom sustavu s učinkovitim izolacijskim jedinicama i svom propisanom zaštitnom opremom. Trudnice sa potvrđenom dijagnozom COVID-19 moraju biti informirane o riziku i eventualnim nepovoljnim ishodima trudnoće.
Opće liječenje predstavlja održavanje ravnoteže elektrolita i protoka tjelesnih tekućina, simptomatsko liječenje antipireticima (lijekovi za snižavanje temperature), a koriste se i lijekovi protiv proljeva.
Antiretoviralno liječenje je još u fazi ispitivanja, a znanstvenici diljem svijeta daju enormne napore kako bi se pronašlo cjepivo protiv COVID-19. U smanjenju ili nestanku virusa COVID-19 uspješnim su se pokazali lijekovi hidroksiklorokin (korišten u liječenju malarije) u kombinaciji sa antibiotikom azitromicinom.
Nadalje, potreban je stalni intenzivni nadzor vitalnih znakova i oksigenacije zaražene pacijentice kako bi se izbjegla hipoksija majke (nedovoljno zasićenje kisikom). Isto tako je nužan kontinuirani kardiotokografski (CTG) nadzor otkucaja srca ploda, ultrazvučni nadzor količine plodne vode te protoka krvi kroz pupčanu arteriju (doppler).
Multidisciplinarni liječnički tim (opstetričara, ginekologa, anesteziologa, neonatologa, primalja, mikrobiologa, specijalista za zarazne bolesti) trebao bi nadzirati trudnice zaražene virusom SARS-CoV-2.
Što se tiče utjecaja COVID-19 infekcije na prvo tromjesečje trudnoće, trenuačno nema podataka o fetalnim i perinatalnim komplikacijama kao što su spontani pobačaj, kongenitalne anomalije, zastoj u rastu ploda, kao i spontanom prijevremenom porodu kada COVID-19 infekcija nastupi u prvom ili drugom tromjesečju trudnoće.
Prema dostupnim podacima kod trudnoća zahvaćenim COVID-19 zarazom, povišeni rizik od ranog spontanog pobačaja se ne može isključiti, imajući na umu podatke o SARS infekciji kod koje je taj rizik svakako povećan.
Praćenje trudnoća zaraženih trudnica
U žena zaraženih COVID-19 infekcijom tijekom cijele trudnoće preporuka bi bila ultrazvučno nadzirati rast fetusa s ciljem isključivanja zastoju u rastu ploda, s obzirom na opisane nalaze akutnih i kroničnih promjena posteljice uočenih u čak dvije trećine trudnoća sa SARS infekcijom, a koje su bile opterećene zastojem u rastu ploda i abrupcijama posteljice (prijevremeno ljuštenje posteljice) opisano kod trudnica oboljelih od MERS.
Intenzivni nadzor visokorizičnih trudnoća uključuje serijske ultrazvučne preglede trudnica, doppler i CTG nadzor, što će neminovno predstavljati dodatni izazov i opterećenje za ginekologe i trudničke odjele.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
