U vrijeme najvećih gubitaka: Elektroprivreda BiH daje 14 miliona KM zaštitarskoj agenciji
Nakon što je početkom avgusta stupila na snagu odluka Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) o poskupljenju električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju kod JP Elektroprivreda BiH, postalo je jasno da će najveći dio odgovornosti i tereta za vraćanje akumuliranih dugovanja Elektroprivrede preuzeti građani.
Novo prosječno poskupljenje električne energije za domaćinstva iznosi 10,04 posto, dok je za kategoriju ostala potrošnja povećanje od 7,29 posto. Ova odluka izazvala je brojne reakcije od strane klubova potrošača i građana, koji su saglasni da će poskupljenje struje značajno opteretiti kućne budžete.
Povećanje cijena električne energije dolazi u vrijeme kada JP Elektroprivreda BiH bilježi značajne gubitke, javlja Akta.ba. Prema riječima direktora Sanela Buljubašića, ukupan gubitak Elektroprivrede iznosi čak 331 milion KM, što se pripisuje nedostatku uglja, nepovoljnim hidrološkim uvjetima i starosti proizvodnih postrojenja. Buljubašić je izjavio da trenutne cijene električne energije nisu dovoljne za stabilan energetski sistem i da je potrebno dodatno povećanje cijena kako bi se održala stabilnost kompanije.
Elektroprivreda BiH je, prema podacima FIA agencije, 2023. godinu završila s gubitkom od preko 142,3 miliona KM, dok je samo godinu ranije poslovala pozitivno. Uprkos ovim gubicima, kompanija je nedavno objavila Javni poziv za “Nabavku usluga obavljanja fizičko/tehničke zaštite (najam opreme tehničke zaštite) ljudi i imovine”, s procijenjenom ukupnom vrijednošću okvirnog sporazuma od 14 miliona KM. Ovaj tender postavlja pitanja o kriterijima i uvjetima pod kojima se provode ovakve nabavke, s obzirom na to da se ne zahtijeva ekonomska i finansijska sposobnost izvođača, niti su precizirani stručni kvalifikacijski zahtjevi.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH obećalo je pomoć građanima koji nisu u stanju plaćati struju po novim cijenama, kao i penzionerima s najnižim penzijama, ali ta pomoć još uvijek nije realizirana. Udruženje potrošača “Klub potrošača TK” već godinama upozorava na potrebu izrade socijalnih karata i programa socijalne pomoći, ali napredak u ovom području je ograničen.
Dok se ulaganja u sigurnost ljudi i opreme Elektroprivrede mogu smatrati neophodnim, postavlja se pitanje zašto institucije ne razmatraju smanjenje svojih troškova ili strateški pristup rješavanju internih problema kako bi ublažile teret na građane. Nažalost, praksa prebacivanja troškova na građane, koji se često ne bune, i dalje ostaje dominantna.
